DERVENTA, BANJALUKA - Čekajući Vladu Republike Srpske da uspostavi socijalnu kartu, pojedine lokalne zajednice razmišljaju da same izrade svoje socijalne karte.
Ukratko:
- Derventa razmatra izradu vlastite socijalne karte.
- Cilj je pravednija raspodjela pomoći ugroženima.
- Prijedlog podržavaju predstavnici nevladinog sektora i lokalnih vlasti.
- Zašto pojedini građani dobijaju više pomoći, a drugi nedovoljno?
Ovu ideju ima Igor Žunić, gradonačelnik Dervente, koji je to i otkrio gostujući u emisiji "Potez" na TV K3.
Zašto Derventa želi da sama izradi socijalnu kartu?
Kako je istakao, lokalnim zajednicama je problem što još nemaju socijalnu kartu.
"To je jedan proces koji je Vlada Republike Srpske započela i ja sve više mislim da angažujem jednu ekipu i da probamo da napravimo ili definišemo neku socijalnu kartu na nivou lokalne zajednice. Ne mora da ima taj naziv", kaže on.
Kako je dodao, njegova želja je da se dođe do pravog stanja.
"Mislim da bi pitanje socijalne karte trebalo da riješi tu vrstu pravde i pravičnosti kod onih ljudi kojima treba da pomognemo. Ja imam osjećaj, ne samo u Derventi, nego uopšte u Republici Srpskoj, da neki ljudi dobijaju više nego što im treba i nego što zaslužuju, a neki, nažalost, ne dobijaju dovoljno da mogu da zadovolje svoje potrebe. Socijalna karta bi trebalo da riješi to pitanje i ja vjerujem da će Vlada Republike Srpske što prije ići u proces ostvarivanja tog zakonskog definisanja socijalne karte", kaže Žunić.
Zašto bi lokalne zajednice mogle brže do socijalne karte?
Žunićev prijedlog je odličnim ocijenila i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana "Tolerancijom protiv različitosti" (ToPeeR) iz Doboja, navodeći da je sada on dao i njoj ideju da isto savjetuje i druge načelnike i gradonačelnike.
Pročitajte još:
Socijalna karta u Srpskoj koštaće šest miliona KM
Vlada RS o socijalnoj karti: Za softversko rješenje 560.000 KM
Kako dodaje, takav način bi bio jednostavniji i brži.
"Prijedlozi koje je i nevladin sektor davao Ministarstvu lokalne uprave i samouprave bili su upravo takvi da se sredstva, koja su bila planirana u budžetu, prenesu na lokalne zajednice ili nevladine organizacije koje bi mogle da urade istraživanje i predlože socijalnu kartu. Socijalna karta je jedan dokument koji ne mora da čeka Vladu jer Vlada ionako angažuje druge institucije da to urade. Odličan prijedlog gradonačelnika Dervente", kaže Šešlija.
Ko bi prvi trebalo da dobije pomoć prema socijalnoj karti?
I Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva i predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske, ističe da bi cijela priča bila daleko lakša ako krene sa nivoa lokalnih zajednica.
"Mi to odavno predlažemo u Istočnom Sarajevu, s tim da se prvo treba uraditi socijalna karta onih koji se smatraju najugroženijim slojevima stanovništva, a uradila bi se analiza ljudi koji su korisnici tuđe njege i pomoći, različitih oblika pomoći i na taj način došlo bi se do prve kategorije stanovništva kojoj bi trebala određena vrsta pomoći", kaže Ćosić za "Nezavisne novine", dodajući da bi tu dodao i ljude starije dobi, kao i ljude po staračkim domovima.
Prema njegovim riječima, socijalna karta je baza za definisanje onoga što se zove kreiranje programa blagostanja, te dodaje da su to davno uradile razvijene zemlje.
"Prema tome, to je prvi korak u kompletnoj socijalnoj karti svih stanovnika. Socijalna karta svih stanovnika Republike Srpske, bilo da se radi pojedinačno po opštinama, ili da se krene sa nivoa Republike Srpske, je ozbiljan posao i mora biti podudarna sa popisom stanovništva. Raditi socijalnu kartu cijele Republike Srpske bez popisa stanovništva - to je otprilike duplanje posla", ističe on za "Nezavisne novine".
Inače, Zakon o socijalnoj karti u Republici Srpskoj usvojen je u julu 2025. godine, međutim od tada nadležni još ni okvirno ne spominju kada će ovaj projekat, na koji se predugo čeka, ugledati svjetlo dana.