Toplotni talas kao da nikada neće napustiti region, a detaljnu prognozu za naredni period iznio je meteorolog Nedeljko Todorović.
Ukratko:
- Meteorolog očekuje postepeni pad temperatura početkom septembra.
- Mogući su i dani sa oko 30°C sredinom septembra.
- Suša i nedostatak padavina više pogađaju poljoprivredu nego same vrućine.
- Šta pokazuju istorijski podaci i kada bi moglo doći do ozbiljnijeg zahlađenja?
On je istakao da će se početkom septembra osjetiti pad temperature, međutim, dodao je da postoji mogućnost da i sredinom septembra imamo temperature do 30 stepeni.
"Samim tim, realno je da i 20. septembra bude vrednost 30 stepeni. Međutim, temperatura se polako snižava, to znači da neće biti nagle promene. Međutim, u Beogradu je 1946. izmerena maksimalna temperatura 9. septembra i to od 41,8 stepeni. Iako se ovakve vrućine tokom septembra izuzetno retko dešavaju, ipak ovo danas nije jedinstvena situacija", rekao je on.
Uticaj vrućina
Takođe, loš uticaj neprestanih vrućina kojima svjedočimo je to što one prouzrokuju suše, a ove godine bilježi se deficit kukuruza, pa se Todorović osvrnuo na odnos vrućina i usjeva.
"Nije suština u visokim temperaturama, za leto je normalno da temperature idu od 35 stepeni, ali je manjak padavina od početka leta uticao na useve. To utiče na poljoprivredu, ali i na ove požare koji prave probleme po zemlji", rekao je on.
Todorović podvlači da polako popuštaju ljetne vrućine, iako će se desiti poneki dan sa 35-36 stepeni.
Pročitajte i ovo:
Nedim Sladić nema dobre vijesti: Temperature će prelaziti 40 stepeni
Nema naznaka ozbiljnijeg zahlađenja
"Uvek može da bude neko iznenađenje, ali sudeći po širem sagladavanju situacije iznad kontinenta i Atlantika, nema naznaka ozbiljnijeg zahlađenja. Podsetiću na 1917. i 1921. jer su i tada vrućine tokom avgusta bile izuzetno duge, a vrednosti su dolazile i do 40 stepeni. U Beogradu je u poslednjih nepunih 140 godina ukupno 15 puta zabeležena temperatura od 40 stepeni ili više. Od toga, polovina njih je zabeležena u prvoj polovini prošlog veka i sada ovo početkom 21. veka", kaže Nedeljko Todorović za Kurir.