SARAJEVO, BANJALUKA - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, koji definiše obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, na snagu stupa 27. maja 2026. godine, saznaju "Nezavisne novine".
Za koje prekršaje slijede najstrože kazne
- Prolazak kroz crveno svjetlo više puta
- Drastično prekoračenje brzine
- Preticanje preko pune linije
- Vožnja pod dejstvom alkohola preko 1,5 promila
- Vožnja pod uticajem narkotika
- Korištenje uređaja za ometanje radara
Zakonske izmjene, po kojima će policija, dakle, početi postupati od srijede, donose kazne koje dostižu i do 5.000 maraka.
Prekoračenje brzine
Pod obijesnom vožnjom smatra se kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno, ali i vožnja u naselju brzinom većom za 40 km/h iznad najveće dozvoljene, odnosno van naselja brzinom većom za 60 km/h.
Obijesnom vožnjom, osim toga, smatra se i kad vozač pretekne kolonu vozila, prelazeći ili se krećući po punoj liniji, ali i kad vozi sa koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg, ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.
"Ovlašteno lice privremeno će oduzeti vozilo od vozača na licu mjesta gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju", stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.
Do donošenja pravosnažnog sudskog rješenja, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo čuva se na prostoru koji odredi policija. Propisane su i kazne.
"Od 2.000 KM do 3.000 KM biće kažnjen vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju na način da se njegovo postupanje karakteriše kao obijesna vožnja. Vozaču će se uz novčanu kaznu izreći i zabrana vožnje od šest mjeseci i dva kaznena boda", piše u izmjenama ZOBS-a.
Najveće novčane kazne
Ali ni to nije sve - ako usljed bahate vožnje dođe do udesa, kazna iznosi od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će biti izrečena i zabrana vožnje od devet mjeseci i dobiće četiri kaznena boda.
Definisano je i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona i nevezivanje sigurnosnog pojasa, a iznosiće od 200 do 400 maraka. Ako je usljed toga izazvana nezgoda, kazna je od 400 KM do 2.000 KM, a tu je i zabrana vožnje do pola godine, kao i dva kaznena boda. Definisana je još jedna vrsta kazne.
"Vozač koji u saobraćaju na putu koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, biće kažnjen od 200 KM do 400 KM", navedeno je u izmjenama ZOBS-a, koje stupaju na snagu 27. maja 2026.
Najteži prekršaji
Semir Šut, stručnjak za bezbjednost saobraćaja i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, ističe da su ovim izmjenama ZOBS-a izdvojeni i kao obijesna vožnja tretirani najteži prekršaji koji oduzimaju živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim saobraćajnicama.
"To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Ja mislim da ćemo ovaj put u fokusu težeg kažnjavanja zaista imati prekršioce koji se obijesno odnose i prema bezbjednosti saobraćaja i prema drugim učesnicima", rekao je Šut.
Izmjene zakona donose najstrožu novčanu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje da li u BiH, kao u brojnim drugim državama, treba razmišljati o uvođenju kazni koje će biti proporcijalne imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekog ko radi za minimalac i onog ko ima milione. Šut kaže da je ideja dobra, ali...
"To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sistem utvrđivanja imovine. U BiH, imajući u vidu neuređenost sistema te razuđenost sistema poreskih uprava i zemljišno-knjižnih ureda, jako bi mukotrpan posao bio samo da utvrdite nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutno stanje", kaže Šut za "Nezavisne novine".
Značajan iskorak
Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za oblast drumskog saobraćaja, ocjenjuje da definisanje obijesne vožnje kroz izmjene ZOBS-a predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu, jer se prvi put preciznije izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja koji imaju visok rizik nastanka saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama.
"Dosadašnja praksa je pokazivala da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog preticanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih učesnika u saobraćaju, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja", ističe Memić u izjavi za "Nezavisne novine".
Sa aspekta saobraćajne struke, kako ističe, strože sankcionisanje obijesne vožnje može imati pozitivan preventivni efekat, prvenstveno kroz specijalnu i generalnu prevenciju. Posebno je, dodaje on, važno što se šalje jasna poruka da se gruba kršenja saobraćajnih propisa više neće posmatrati kao "uobičajeni prekršaji", već kao ponašanja koja direktno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost saobraćajnog sistema.
"Međutim, iskustva iz zemalja regiona i Evropske unije pokazuju da efekti strožih kaznenih odredbi zavise prije svega od stepena njihove primjene u praksi. Ukoliko ne postoji kontinuiran i efikasan nadzor saobraćaja, uključujući prisustvo policije, savremene sisteme kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni efekat", naglasio je Memić.
Takođe, kako napominje, bezbjednost saobraćaja ne može se posmatrati isključivo kroz kaznenu politiku.
"Potrebno je paralelno djelovati kroz unapređenje saobraćajne infrastrukture, edukaciju učesnika u saobraćaju, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje saobraćajne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ukoliko izmjene budu praćene efikasnom implementacijom i sistemskim pristupom bezbjednosti saobraćaja, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika saobraćajnih prekršaja, a samim tim i povećanje nivoa bezbjednosti na putevima u BiH", ističe Memić za "Nezavisne novine".