BRISEL - Ljudi koji bježe od rata i progona, a koje hrvatska policija tuče, pljačka i nasilno vraća u pravnu neizvjesnost, ostavljeni su na nemilost slabog sistema azila u BiH, ocijenjeno je u izvještaju "Amnesti internešnela".
Ova organizacija u izvještaju pod nazivom "Gurnuti na ivicu: Nasilje nad izbjeglicama i migrantima i njihovo zlostavljanje duž balkanske rute", opisuje kako evropske vlade, koje daju prioritet graničnoj kontroli umjesto međunarodnom pravu, ne samo da ignorišu nasilne napade hrvatske policije, već finansiraju njihove aktivnosti.
Evropske vlade su saučesnici u sistematskom, nezakonitom i često nasilnom odvraćanju više hiljada tražitelja azila i njihovom kolektivnom protjerivanju u nesigurne i bijedne izbjegličke kampove u Bosni i Hecegovini, naveo je u saopštenju "Amnesti internešnel".
"Da bi se razumjeli prioriteti evropskih vlada, potrebno je samo da se prati novac. Njihovi finansijski doprinosi za humanitarnu pomoć su znatno manji nego sredstva koja daju za sigurnost granica, uključujući opremanje hrvatske granične policije, kao i potporu njihovih plata", izjavio je direktor za istraživanja u evropskoj kancelariji "Amnesti internešnela" Masimo Morati.
Morati ukazuje da su ljudi koji bježe od rata i progona, a koje hrvatska policija tuče, pljačka i nasilno vraća u pravnu neizvjesnost, ostavljeni na nemilost slabog sistema azila u BiH.
Procjenjuje se da je oko 5.500 ljudi u izbjegličkim kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši i da nemaju osnovne uslove za život.
U saopštenju "Amnesti internešnela" navodi se da BiH ne može da migrantima u kampovima pruži zaštitu, niti adekvatne uslove za život i dodaje se da higijenski uslovi nisu povolji, kao i to da nema tople vode, neophodne lekarske nege i dovoljno hrane.
Migrantima su uglavnom cilj zemlje Evropske unije, a da bi stigli do svog cilja moraju da uđu u Sloveniju ili Italiju. Na tom putu čekaju ih guste hrvatske šume, brze rijeke, a na pojedinim mjestima i aktivna minska polja, navodi se u saopštenju "Amnesti internešnela".
Za 10 mjeseci 2018. godine, najmanje 12 osoba utopilo se na zapadnom Balkanu, najčešće na graničnom prelazu iz Hrvatske u Sloveniju, a više desetina stradalo je na druge načine, dodaje se u saopštenju.
"Amnesti internešnel" ističe da su gotovo svi koji su trenutno u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši nasilno vraćeni u BiH iz Hrvatske ili Slovenije, dok je čak trećina ljudi sa kojima su govorili radnici "Amnesti internešnela" doživjela nasilje u rukama hrvatske policije.
Mnogi kažu da su ih hrvatski policajci tukli i krali dokumenta i lične stvari.
U saopštenju se navodi da ovakva svjedočenja ukazuju na sistemsku i smišljenu politiku hrvatskih organa vlasti koja za cilj ima da spriječi buduće pokušaje ulaska u zemlju.
Migranti koji su uhvaćeni u Italiji i Sloveniji često su podvrgavani lančanom odvraćanju, po kratkom postupku predavani hrvatskoj policiji i silom protjerivani nazad u kampove u Bosni i Hercegovini, a da njihovi zahtjevi za azil nisu ni razmatrani, navodi se u saopštenju.
"Amnesti internešnela" ukazuje da hrvatski organi sve češće pokušavaju da obeshrabre javni nadzor nad migracionim mjerama, kako broj navoda o nasilnim odvraćanjima na granicama raste.
Blokiraju se pokušaji hrvatskih javnih institucija da naziru mjere na granici, a organizaicije koje se bave pravima migranata i izbjeglica su na meti vlasti, navodi se u saopštenju.
Usprkos uznemirujućim postupcima na granici, EU je nastavila da dodjeljuje značajna sredstva za pomoć bezbjednosnoj infrastrukturi hrvatske granice.
EU takođe, kako se kaže, uporno ignoriše neuspjehe evropskog sistema za azile, koji ova putovanja čine nužnim.
"Kako se sneg bude topio i temperature rasle, tako će rasti i broj ljudi koji pokušavaju da pređu u Hrvatsku. Budući da je BiH loše opremljena za dolazak sve većeg broja ljudi koji traže zaštitu, moraju da se preuzmu mjere kako bi se izbjegla humanitarna kriza na rubu EU", ocijenio je Morati.