Ex -Yu

Abdulah iz Avganistana, prvi migrant preduzetnik u Srbiji

Abdulah iz Avganistana, prvi migrant preduzetnik u Srbiji
Foto: Ilustracija | Abdulah iz Avganistana, prvi migrant preduzetnik u Srbiji

BEOGRAD - U Srbiji je više od 30 migranata u 2018. godini dobilo radnu dozvolu i zaposlilo se uz pomoć Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC), a Abdulah iz Avganstana otvorio agenciju za pružanje prevodilačkih usluga i tako postao prvi migrant preduzetnik u Srbiji.

Četrdesetogodišnji Abdulah u Srbiji živi skoro tri godine, a azil u našoj zemlji dobio je krajem prošle godine.

Da se okuša kao samostalni preduzetnik odlučio je da bi, kako kaže, pomogao izbjeglicama, ali i nevladinim organizacijama i svim drugim institucijama koje se u Srbiji bave migrantima, izbjeglicama i azilantima.

''Kada sam prije tri godine došao u Srbiju, bilo je teško naći prevodioca za pašto i urdu jezike, zato sam odlučio da pomognem drugima, ali i da radim nešto da preživim'', ispričao je za Tanjug preduzetnik koji nije želio da stane pred kameru strahujući za bezbjednost svoje porodice u Avganistanu koja bi mogla da bude izložena osveti talibana od kojih je i sam pobjegao.

Abdulah kaže da se na putu da postane preduzetnik suočavao sa nizom poteškoća, ali da je uspio da ih riješi uz podršku APC koji mu je, takođe, pomogao da dobije i ličnu kartu, pravo na rad i azil.

''Recimo, u banci nisu željeli da otvore račun jer imam običnu, a ne čipovanu ličnu kartu, pa su tražili pasoš... Naporno smo radili i na kraju smo uspjeli'', kaže Abdulah koji govori sedam jezika - paštunski, koji mu je maternji jezik, farsi (persijski), urdu, azerbejdžanski, ruski, švedski, engleski.

''Neke sam naučio u školi, druge dok sam putovao. Kada savladam srpski, biće ih osam. Ja vas sve razumijem, ali mi je teško da govorim'', navodi Abdulah.

Avganistan je napustio kao veoma mlad, nekoliko puta se vraćao u rodnu zemlju u kojoj mu je život bio ugrožen zbog čega je bio primoran da traži novu domovinu, a pronašao ju je u Srbiji.

Prvi utisak o Srbiji i narodu stekao je nakon susreta sa mještaninom jednog sela kroz koje je prolazio sa grupom sunarodnika.

''Ne znam kako se zvalo to mjesto i koji je to dio Srbije. Bilo je ljeto, mi smo bili umorni, iscrpljeni, gladni. Samo smo prošli kraj njegove bašte, a onda smo začuli da nas neko dovikuje. Okrenuli smo se, a čovjek je išao ka nama i nosio nam voće iz svoje bašte'', prisjeća se Abdulah.

Taj utisak, sve što je od ranije znao o Jugoslaviji i Srbiji, kao i to kako je bio primljen po dolasku u Beogradu, presudili su, kaže, da ostane.

''Kada sam napuštao Avganistan, samo sam želio da dođem do mjesta na kojem ću biti bezbjedan, a ovdje sam se tako osjećao i zaista sam zavolio Srbiju i njen narod koji je veoma gostoprimljiv. Ovdje sam stekao mnogo prijatelja s kojima se posjećujem i izlazim u kafane, sve ih veoma cijenim i volim'', priča Abdulah čija supruga i petoro djece žive u Avganistanu, a nada se da će uspjeti da ih dovede u Beograd.

''Čujemo se često telefonom, situacija u Avganistanu je sve gora. Ja sam uspio da pobjegnem, ali brinem za svoju porodicu'', kaže Abdulah.

Direktor APC Radoš Ðurović ističe da je Abdulahov uspjeh kruna poduhvata tog centra koji pomaže izbjeglicama da pristupe tržištu rada, dobiju radne dozvole, pronađu zaposlenje, ali ih priprema i za samostalni život i izlazak iz kampova.

''Kada se ljudi osamostale i osposobe da sami zarade hleb, postaju bitni i u ovoj sredini, tako joj pomažu i postaju deo nje. To je obrazac kako bi u budućnosti izbeglice trebalo da budu prihvaćene i da se snađu'', kaže Ðurović za Tanjug.

Navodi da je postupak da Abdulah otvori prevodilačku agenciju trajao oko dva mjeseca i ističe da je to prvi primjer samozapošljavanja migranta koji bi trebalo da ohrabri i druge izbjeglice u Srbiji da pokrenu svoj posao.

Ðurović napominje da se pravni tim APC nailazio na nizom praznina, nejasnoća, nepreciziranih mjesta u zakonima i teškoćama sa birokratijom.

''I našim građanima je teško da registruju firmu, a kamoli izbeglicaama ili strancima. Zbog toga je potrebno pravno iskustvo i adekvatno tumačenje propisa, stalni kontakti sa različitim institucijama i agencijama u državnom sistemu koji omogućava da se ovakva delatnost i registruje''.

Podsjeća da ova organizacija izbjeglicama sem pravne pruža i psihološku i socijalnu podršku, pomoć u pronalaženju smještaja i traženju posla.

''U Srbiji nije lako stati na svoje noge, a pogotovo kada ste stranac'', naglašava Ðurović i dodaje da je APC u prošloj godini obezbijedio više od 30 radnih dozvola za migrante u Srbiji koji se najčešće zapošljavaju u proizvodnji hrane, kao prevodioci, automehaničari, frizeri...

''Postoji velika potreba za radnom snagom u različitim vrstama poslova, tako da su poslodavci počeli sami da nas kontaktiraju. S druge strane, mnogi poslodavci se iznenade kada im se obratimo jer ne veruju da ima kvalifikovanih izbeglica voljnih da rade. Brzo im razbijemo predrasude, a i oni sami preporučuju izbeglice drugim poslodavcima'', priča Ðurović.

Ističe da traženje posla nije nimalo lako, pa između ostalog, pripremaju izbjeglice za tržište rada i pomažu im, počev od pisanja cv do povezivanja sa poslodavcima.

Da bi migranti u Srbiji dobili radnu dozvolu i zaposlili se, neophodno je da podnesu zahtjev za azil, a pravo na rad stiču devet mjeseci od početka azilnog postupka.

Prema evidenciji APC u Srbiji je u 2018.godini podnijeto 305 zahtjeva za azil, a više od 8.400 izbjeglica izrazilo je namjeru za podnošenje tog zahtjeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije