HAG - Advokat hrvatskog generala Ante Gotovine, koga je Haški tribunal danas pravosnažno oslobodio krivice za progon Srba iz Kninske krajine 1995, izjavio je za agenciju Beta da je "pravda zadovoljena".
"Pravda je danas zadovoljena. Znam da će mnogi u Srbiji presudu prihvatiti kao veliku nepravdu, ali molim zainteresovane da pročitaju prvostepenu i današnju presudu i shvatiće da je današnja pravedna i da definiše istorijsku istinu o tim događajima", rekao je Luka Mišetić po izricanju presude.
On je kazao da "budućnost Hrvata i Srba mora biti prvo utemeljena na istini".
"Prvostepena presuda nije bila istorijska istina i danas je to žalbeno vijeće potvrdilo", rekao je Gotovinin advokat.
On je naglasio da je današnjom presudom potvrđeno da su "sa hrvatske strane učinjeni zločini, ali da to nije bila politika hrvatske države". Nasuprot tome, "Haški sud je u predmetu protiv (Milana) Martića potvrdio da je sa srpske strane, iz Beograda, sa Pala i Knina postojala zločinačka politika prema nesrbima".
Drugi Gotovinin pravni zastupnik, Gregori Kiho (Gregory Kehoe), najavio je da bi Gotovina već danas mogao otputovati u Zagreb, sa aerodroma u Roterdamu.
Kako je Kiho rekao, Gotovina će se ka aerodromu uputiti čim spakuje stvari koje je "nagomilao tokom boravka u pritvoru od decembra 2005".
Apelaciono veće Haškog tribunala danas je oslobodilo hrvatske generale Anta Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog
stanovništva iz Kninske krajine 1995, poništivši prvostepenu presudu kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora.
Konačnu presudu, poslije koje će Gotovina (55) i Markač (55), biti pušteni iz pritvora Tribunala, sudije su donijele preglasavanjem.
Dvojica od petorice sudija su imala suprotno mišljenje.
Prema konačnoj presudi, koju je saopštio predsjednik suda Teodor Meron (Theodor) operacija Oluja kojom je Gotovina zapovijedao u avgustu 1995. nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju protjerivanje Srba iz Kninske krajine.
Apelaciono veće je utvrdilo i da granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca nije bilo nezakonito, poništivši tako suprotan nalaz prvostepenog vijeća.
Budući da je prvostepeno veće postojanje udruženog zločinačkog poduhvata utemeljilo na nezakonitosti artiljerijskih napada na krajiške gradove, nalazom apelacionog vijeća da ti napadi nisu bili protivpravni poništen je i prvostepeni zaključak o zločinačkom udruženju.
Konačnom presudom, utvrđeno je i da odlazak srpskih civila iz Kninske krajine poslije zakonitih artiljerijskih napada Hrvatske vojske ne može biti smatran deportacijom.
Gotovina, Markač i drugi koji su naredili napade na gradove u Kninskoj krajini, stoga, nisu imali namjeru da deportuju stanovništvo, zaključilo je većinom glasova veće predsjedavajućeg Merona.
Kako je rekao sudija Meron, apelaciono vijeće je jednoglasno utvrdilo da je prvostepena presuda bila zasnovana na pogrešnom zaključku da su napadi na krajiške gradove bili nezakoniti zato što su artiljerijski projektili HV padali 200 metara od legitimnih vojnih ciljeva.
Taj standard, koji je primijenilo prvostepeno veće, sudija Meron je opisao kao "nepovezan sa dokazima".
Usvajajući žalbu Gotovine i Markača, apelaciono vijeće je utvrdilo da je u odsustvu nalaza o nezakonitim napadima na gradove neodrživ i ostatak prvostepene presude o postojanju udruženog zločinačkog poduvhata s ciljem da se srpsko stanovništvo protjera.
Gotovina i Markač oslobođeni su krivice za progon, deportaciju, pljačku, ubistva, bezobzirno uništavanje, nehumana dijela i okrutni tretman srpskog stanovništva u Krajini, od početka avgusta do kraja septembra 1995. Ta dijela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Za oslobađanje Gotovine i Markača glasale su sudije Meron iz SAD, Mehmet Ginej (Guney) iz Turske i Patrik Robinson (Patrick) sa Jamajke, a protiv su bili Karmel Ađijus (Carmel Agius) sa Malte i Fausto Pokar (Pocar) iz Italije.
Prvostpeenom presudom, izrečenom 15. aprila prošle godine, Gotovina je bio osuđen na 24 godine zatvora, a policijski general Markač na 18 godina zatvora.
Po toj, danas poništenoj presudi,Gotovina, koji je zapovijedao Olujom, i Markač, kao komandant specijalne policije, bili su članovi udruženog zločinačkog poduhvata, koji je predvodio tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a čiji je cilj bilo protjerivanje sprskog stanovništva iz Kninske krajine, što je bio navod optužnice.
Prvostepenom presudom bio je oslobođen drugooptuženi general Ivan Čermak.
Trojici generala u penziji Hrvatske vojske, Tribunal je sudio od 11. marta 2008. Izvođenje dokaza na suđenju okončano je 11. juna 2010. godine. Završne riječi strane su održale krajem avgusta i početkom septembra 2010.
Generala Gotovinu Haški tribunal je za zločine u Oluji optužio 2001. godine, a on je bio u bjekstvu do decembra 2005. kada je uhapšen u Španiji. Od tada je u pritvoru Tribunala u Sheveningenu.
Optužnica protiv Čermaka i Markača podignuta je 2004. i oni su se odmah dobrovoljno predali Tribunalu, a zatim su bili pušteni na privremenu slobodu do početka suđenja.
Sva trojica su u prvom pojavljivanju pred sudijom izjavili da nisu krivi za zločine za koje su optuženi.
Hrvatska za odbranu generala platila 27 miliona evra
Hrvatska je iz budžeta za odbranu hrvatskih generala pred Haškim tribunalom u proteklih šest godina izdvojila više od 27 miliona evra.
Prema podacima iz Vlade Hrvatske, za troškove odbrane hrvatskih generala od 2006. do 2012. godine iz budžeta je plaćeno ukupno 207.911.177,83 kuna ili 27,2 miliona evra.
Hrvatski portal "H-Alter" prenosi da je ovo samo dio sredstava kojim su plaćeni istraživački timovi trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, dok se za sada nepoznati ostatak uplaćivao iz "Fondacije za istinu o Domovinskom ratu".
Portal navodi da je do prije nekoliko mjeseci podatak o ukupnoj sumi koju su poreski obveznici platili za obranu generala predstavljao "jednu od najčuvanijih tajni izvršne hrvatske politike, prvenstveno one HDZ-ove", pa je nakon brojnih novinarskih zahtjeva sa ovog pitanja morala biti skinuta oznaka tajnosti.
Tako je iz hrvatskog budžeta 2006. godine plaćeno 8,7 miliona kuna ili 1,16 miliona evra, a 2007. godine 8,6 miliona kuna, odnosno 1,15 miliona evra. Kada je 2008. godine počela glavna rasprava, advokatima je isplaćeno 43.910.900 kuna ili oko 5,85 miliona evra, a godinu dana kasnije 46.547.595 kuna ili 6,21 miliona evra.
Iz budžeta Hrvatske u 2010. godini je za odbranu generala utrošeno 48.304.783 kuna ili oko 6,44 miliona evra, a 2011, kada je generalima izrečena prvostepena presuda, 28.828.977 kuna ili 3,84 miliona evra.
Ove godine za istu namjenu u hrvatskom budžetu je planirano 22.997.633 kuna ili 3,1 miliona evra.
Portal prenosi da se ovaj novac, osim na istraživačke timove generala u Hagu, dijelom trošio i za hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid, podignutu 1999. godine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, te putne troškove članova porodica hrvatskih generala.