Advokati Dragana Vasiljkovića poznatijeg kao kapetan Dragan, kojem iduće sedmice počinje suđenje na splitskom Županijskom sudu, očekuju da bi njihova žalba Savjetu za ljudska prava UN-a podnesena zbog Vasiljkovićevog desetogodišnjeg pritvora trebala rezultovati privremenom mjerom zbog koje bi se od optužbi mogao braniti sa slobode.
"Imamo dosta vjere u tu prijavu vezanu uz dugotrajnost pritvora, jer u praksi UN-a nije zabilježeno da je neko bio u ekstradicijskom zatvoru punih 10 godina", rekla je Hini zagrebački advokat Slađana Čanković nakon što je zajedno s beogradskim kolegom Goranom Cvetićem za Vasiljkovića zatražila zaštitu UN-a.
Čanković očekuje da se nakon žalbe Savjetu za ljudska prava donese privremena mjera koja bi mu omogućila da se brani sa slobode te da se u utvrdi povreda njegovih ljudskih prava kako bi u kasnijem postupku zbog toga dobio satisfakciju.
Žalba se, pojašnjava, u prvom redu odnosi na Australiju koja je Vasiljkovića "jako dugo držala u ekstradicijskom zatvoru, ali i Hrvatska gdje je još uvijek u pritvoru". Čanković podsjeća i da su sve države dužne postupati po odlukama UN-ovog Savjeta.
Sedam dana uoči početka suđenja u Splitu, advokat ponavlja kako će se Vasiljković na sudu ponovno izjasniti da nije kriv, uvjeren da tužilaštvo nema dokaze za optužbe koje mu stavlja na teret. Pritom ne želi otkriti koje će dokaze predložiti na suđenju ističući da će to učiniti u toku postupka nakon što svoje argumente iznese tužilaštvo.
Čanković kaže da raniji zdravstveni problemi njenog klijenta, zbog kojih je u avgustu završio u bolnici, neće odgoditi suđenje jer se u potpunosti oporavio.
Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih jedinica, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih jedinica Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je tokom juna i jula 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tokom februara 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Uz to ga terete i da je tokom jula 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku stanicu te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tokom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.