BEOGRAD - U MUP Srbije saslušan Vladimir Ilić, član URS i bivši direktor Poreske uprave. Sljedeće nedjelje iskaz treba da da i Vesna Arsić, bivša viceguvernerka NBS i nekadašnja najbliža Dinkićeva saradnica.
Pretkrivični postupak, koji se vodi zbog sporne privatizacije Nacionalne štedionice, danas je nastavljen saslušanjem Vladimira Ilića, člana Ujedinjenih regiona Srbije i bivšeg direktora Poreske uprave. On je u MUP Srbije stigao oko 10 časova, a izjavu je dao u svojstvu građanina.
Na istu temu izjavu je 9. oktobra dao i lider URS Mlađan Dinkić, koji je u vreme privatizacije bio guverner Narodne banke Srbije. Sjledeće nedjelje iskaz treba da da i Vesna Arsić, bivša viceguvernerka NBS i nekadašnja najbliža Dinkićeva saradnica u Ministarstvu finansija. Ona je sada naš ambasador u Belgiji.
Specijalno tužilaštvo (danas Tužilaštvo za organizovani kriminal) je još 2005. godine pokrenulo istragu o privatizaciji Nacionalne štedionice, koja je obavljena 2002. Ovaj slučaj se vrlo brzo našao i na listi 24 sporne privatizacije, koju je EU dostavila Vladi Srbije 2011. godine.
U ovoj istrazi, kako saznajemo, sporno je to što je NŠ kao privatna banka osnovana uz veliku pomoć države. Dodijeljene su joj filijale tadašnje Službe platnog prometa (SDK-a), čije je radnike godinu dana plaćala država. Dobila je posao isplate stare devizne štednje - poslije gašenja četiri velike banke. Ideja države bila je da se osnuje jedna nova banka koja će isplaćivati 4,2 milijarde evra stare štednje koja je konvertovana u obveznice.
Na početku, država je bila većinski vlasnik sa više od 60 odsto akcija, da bi zatim imala manjinski paket od 37 odsto, pošto su privatni vlasnici sproveli nekoliko dokapitalizacija, tako da je državni udio opadao.
Većinski vlasnik Nacionalne štedionice 2005. godine sa 62,3 odsto akcija postala je EFG Evrobank grupa, kojoj su privatni vlasnici prodali svoje akcije. Najveći pojedinačni vlasnici akcija bila su preduzeća Vojina Lazarevića i Vuka Hamovića.
Država je tada odbila da proda svoje akcije, iako je bila ponuđena cena čak pet puta veća od knjigovodstvene vrijednosti, a Dinkić je objasnio da državi nije neophodan taj novac, jer ima suficit u budžetu.