BEOGRAD - Specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija Marti Ahtisari predstavio je juče u Beogradu i Prištini nacrt prijedloga za status Kosova.
On je u Beogradu rekao da se neće baviti pitanjem statusa dok ne podnese konačan prijedlog. `Savjet bezbjednosti treba da odluči o konačnom statusu. Ovo je samo nacrt. U svijetu u kojem živimo smatram da je odgovornost političara da štite svoje građane, a ako to ne rade, onda to mora učiniti međunarodna zajednica. I to je jedan od principa, a ne samo 'poštovanje suvereniteta' država`, rekao je on.
`Podnio sam prijedlog predsjedniku Tadiću i predstavio plan za naredne nedjelje. Nisam očekivao komentare, a Tadić je ponovio dobro poznati stav Srbije`, rekao je on.
`Cilj rješenja je da postavi temelje budućeg Kosova, stabilno i održivo`, rekao je Ahtisari u uvodnom dijelu obraćanja javnosti poslije sastanka sa Borisom Tadićem.
`Ovo je kompromisni prijedlog rješenja, a narednih nedjelja pozivamo na dalje konsultacije i spreman sam da prihvatim konstruktivne prijedloge. Konsultacije su važne, pozivam obje strane da iznesu stavove, poslije čega finalizujem prijedlog koji ide na SB`, rekao je glavni pregovarač UN.
On je rekao da se nada da će konačni prijedlog o statusu Kosova biti završen na proljeće, kao i da očekuje da će konsultacije sa Beogradom i Prištinom o njegovom prijedlogu za rješenje statusa Kosova početi 69. februara. `Stavovi obje strane su čvrsti i jasni i svi ovdje znamo koje su pozicije Beograda, a koje Prištine. Treba da pružimo još jednu priliku stranama i vidimo da li su spremne da učestvuju u tome. Ja i moje kolege im stojimo na raspolaganju. Predvidio sam februar za to`, kazao je Ahtisari.
`Rješenje predviđa posebne stavke za zaštitu nealbanaca, uključujući garantovano predstavljanje u vladi, sudstvu i skupštini, određena samouprava ide raznim sektorima, kao što je zdravstvo. Kulturna dobra su zaštićene zone da bi SPC ostala živa i prisutna`, rekao je finski diplomata. `Ovaj prijedlog je rezultat jednogodišnjih intenzivnih pregovora, 15 rundi direktnih pregovora. EU i NATO su uključeni u sve procese postupka i podržavaju ga`, rekao je on.
Govoreći o ruskim stavovima u Kontakt grupi, on je kazao da ne može sada detaljno da priča o konsultacijama sa Kontakt grupom. `Na sastanku u Beču nije bilo ničeg dramatičnog. To pomalo liči na bilo koji drugi sastanak Kontakt grupe. To je mala grupa zemalja, a imate i EU sa 27 članica u kojoj postoje različite pozicije. Važno je da bude jedinstven stav kada bude donesena konačna odluka. Ne bih da spekulišem kako će stalne članice SB reagovati, ali je dobro što je Kontakt grupa ostala jedinstvena`, kaže on.
`Granice su manje važno pitanje, cio Balkan, i Srbija i Kosovo moraju da se brže ekonomski razvijaju. Proces širenja EU je od vitalne vrijednosti. Jasno je da moraju da postoje dobrosusjedski odnosi i bez takve perspektive bih bio zabrinut`, rekao je Ahtisari.
Na pitanje da komentariše odbijanje nekih zvaničnika Srbije da razgovaraju sa njim, Ahtisari je odgovorio da zbog toga nije frustriran. `Ja mogu samo da iznesem prijedlog stranama, a ako oni ne iskoriste priliku da to komentarišu, nije moj problem`, rekao je on. `Ovaj plan je trebalo da bude predstavljen u decembru i tada sam rekao da ću ga predstaviti poslije izbora. Od 10. novembra se znalo kad ću predložiti plan. Što se tiče izbora, bilo da je to sad ili kasnije, čini se da će isti ljudi sjedjeti sa druge strane stola`.
Na pitanje da li je spreman da pregovara i sa Srpskom radikalnom strankom ako se ta stranka pojavi kao pregovarač, Ahtisari je rekao da se ne bavi time s kim će pregovarati. `Cijelog života se bavim pregovaranjem, mogu da odredim svoj tim, ali ne sa kim ću pregovarati. Ko god dođe, ja ću pregovarati`, rekao je on.
Nakon Beograda, Ahtisari je stigao i u Prištinu, gdje je počeo razgovore sa kosovskim zvaničnicima, a kasnije je trebalo da razgovara i sa predstavnicima kosovskih Srba. On je takođe na razgovore pozvao predstavnike Srpske pravoslavne crkve. U Prištini je, inače, juče do ranih poslijepodnevnih časova bilo mirno.
Pregovori ili konsultacije
Predstavnik Evropske komisije za Kosovo Leopold Morer najavio je da će se konsultacije dvije strane održati od 12. do 23. februara u Beču. Morer tvrdi da će bilateralni razgovori Beograda i Prištine biti nastavljeni 12. februara i da će trajati do 23. februara. Nakon toga slijedi period razmatranja do 2. marta, kada će biti održan i posljednji sastanak. Prijedlog rješenja statusa Kosova potom će, u martu, biti poslat generalnom sekretaru UN i `mi se nadamo da će u aprilu ili maju Savjet bezbjednosti UN donijeti rezoluciju`, rekao je predstavnik EK. On je uvjeren da će se Srbi, na pregovore u Beču, vratiti sa `konstruktivnim amandmanima`.
Protest Udruženja porodica nestalih sa Kosova
Predsjednik Srbije Boris Tadić primio je juče članove Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji, saopštio je predsjednik tog udruženja Simo Spasić.
Prema njegovim riječima, Tadić je u Predsjedništvu primio oko 200 članova udruženja koji su juče ujutro organizovali protest ispred Predsjedništva Srbije u vrijeme dolaska Ahtisarija. `Tadiću smo rekli da pre određivanja statusa Kosova prioritet mora biti naša tragedija i da ne smemo dozvoliti da zločinci ostanu na slobodi`, kazao je Spasić.
`Predočili smo mu da je za nas nezamislivo to što u Beču nije bilo reči o kidnapovanim i nestalim i tražili smo da Srbija stane iza nas`, kazao je Spasić. Prema njegovim riječima, Udruženje je od Tadića tražilo da se u parlamentu izglasa uredba koja će izjednačiti civilne i vojne žrtve, kao i da se u Beogradu podigne spomen-obilježje poginulima na Kosovu.
On je izrazio zadovoljstvo što ih je Tadić primio, iako to nisu očekivali i što je pojedinačno razgovarao sa svakim od njih. Spasić je podsjetio da su članovi Udruženja organizovali protest u namjeri da se sastanu sa Ahtisarijem, ali da do tog susreta nije došlo. Spasić je rekao da je Udruženje pozvalo sve partije da im se pridruže na protestu, ali da niko nije došao. `Videli smo da smo i dalje sami`, rekao je Spasić.
Rezime prijedloga
Kosovo će usvojiti ustav, Kosovo će imati pravo da pregovara i zaključuje međunarodne sporazume, uključujući i pravo da traži članstvo u međunarodnim organizacijama, štitiće vjersko i kulturno nasljeđe, neke su od prvih odredaba prijedloga Martija Ahtisarija za rješenje statusa.