PODGORICA - U Crnoj Gori je u prošloj godini izvršeno 148 samoubistava, a u prva dva mjeseca ove godine život je sebi oduzelo 18 osoba, a najveći broj samoubistava, kako navodi policija, izvršen je vješanjem ili upotrebnom vatrenog oružja.
Stopa samoubistava u Crnoj Gori je visoka i iznosi 20 do 25 osoba na 100.000 ljudi, dok je u svijetu taj prosjek 16, a u Evropi 13, što je dovoljan razlog da se društvo ozbiljnije pozabavi suzbijanjem ili prevencijom ove pojavom.
“Stopa samoubistava kod nas je posebno porasla od početka devedesetih godina, tj. ratnih dešavanja kada je došlo do društvenog, političkog, moralnog, vredonosnog raspada sistema. A urušen sistem vrijednosti stvara dezorijentaciju i individualnu i grupnu konfuziju”, rekao je za portal CdM prof. Mirko Peković, ljekar specijalista i neuropsihijatar.
Najviše samoubistava prošle godine počinjeno je u Pljevljima, Danilovgradu, Cetinju i Kotoru.
Uzroke samoubistava je, prema njegovim riječima, teško dokučiti i odgonetnuti, ali se oni uglavnom nalaze u bioloskom kontekstu - nasljeđu, mentalnom životu i socijalnom faktoru. Psihički problemi smatraju se jednim od glavnih “okidača”.
“Duševni poremećaji i bolesti u velikom broju slučajeva se nasljeđuju. Inače, na samoubistvo se najviše odlučuju osobe koje su mentalno bolesne. Penzioneri, siromašni, samci, razvedeni su takođe rizična populacija”, naveo je Peković.
Razne forme neuroza, fobija, depresija, stresova, pa i zavisnost od droga i alkohola navedu osobu da digne ruku na sebe. Sa druge strane, uzročnik samoubistava ne mora da se sastoji od jednog urođenog i nepromenjenog poriva, već i od postepenog djelovanja društvenog života, okoline, tradicije, kaže Peković.
“Svaka sredina i kultura imaju nešto osobeno što može da uzrokuje samoubistva. To podrazumija i tradicionalno vaspitane familije, koje žive pod rigidnim normama”, naveo je on.
Ekonomska kriza i porast nezaposlenih, dodao je, takođe mogu da natjeraju čovjeka da sebi oduzme život.
“Sigurno je da nezaposleni padaju u krizu i beznađe, rezignaciju, depresiju koja je najvažniji faktor za nastanak rizika od samoubistva. Međutim, siromaštvo direktno ne produkuje samoubistvo. Ključni faktori su kultura i karakteristike ličnosti, a siromaštvo može biti ‘kap koja prelije čašu’”, naveo je dr Peković.
Možda zdravom razumu izgleda paradoksalno, ali najviše samoubistava se dogodi u proljeće. Iako nema preciznog i definitivnog odgovora zašto je to tako, stručnjaci kao objašnjenje navode povećanu interpersonalnu interakciju.
“U proljeće čovjek izlazi iz inercije i jedne hibernacije sna. Kod njega se bude razni hormonski i biološki porivi. Tada imamo više obaveza koje dovode do većih interakcija i povećanog broja konflikata i nesporazuma”, ističe dr Peković.
Svjetske statistike i istrazivanja pokazuju da se muškarci češće odlučuju na samoubistvo nego žene. U Crnoj Gori, je tokom 20. vijeka situacija bila obrnuta.