MOSKVA - Očekivani sporazum o strateškom partnerstvu Srbije i Rusije donijeće Moskvi političku, a Beogradu ekonomsku i diplomatsku korist, ocijenio je ruski analitičar Pavel Kandelj, koji smatra da to partnerstvo u Briselu "neće dočekati s velikim oduševljenjem".
"Interes Rusije u tom sporazumu je manji, osim ruskih investicija i samog prisustva i uticaja na Balkanu", rekao je Tanjugu Kandelj, šef sektora za etnopolitičke sukobe Instituta za Evropu Ruske akademije nauka.
Prema njegovim riječima, Rusija shvata da je Balkan postao zona uticaja EU i da joj je "krajnje teško da se tamo nadmeće" sa Unijom.
Međutim, Kandelj vjeruje da na strateško partnerstvo Srbije i Rusije EU ne gleda blagonaklono i da će, u perspektivi, Srbija u jednom trenutku možda morati da bira između Brisela i Moskve.
"U Briselu će potpisivanje sporazuma (o strateškom partnerstvu) svakako dočekati bez naročitog oduševljenja. Reći će: dobro, partnerstvo na stranu, ali dokažite da vaš cilj ostaje ulazak u EU - i zatražiće nove ustupke kao dokaz", smatra ovaj analitičar.
Beograd će, nastavio je on, možda biti prinuđen da u jednom trenutku bira između EU i Rusije, pri čemu Rusija to ne traži i s punim poštovanjem se odnosi prema izboru Srbije.
"Ali EU je protiv i ona već čvrsto i nevosmisleno to stavlja do znanja: izvinite, moraćete da birate, ili ćete s nama, ili ćete s Rusijom", kazao je Kandelj i podsjetio na nedavne izjave bivšeg izaslanika Martija Ahtisarija i izvjestioca za zapadni Balkan Hanesa Svobode.
On pojašnjava da to neće biti nigdje eksplicitno rečeno, nego će na drugi način biti stavljeno do znanja.
Kao primjer Kandelj navodi gasovod Južni tok, koji "Rusija gura i za Srbiju je koristan, a EU traži da se poštuje energetski paket".
"Politika Srbije se donedavno svodila na to da izbjegava odgovor, manevriše, ali situacije je takva da će taj izbor svaki put morati da se postavlja po sasvim konkretnim pitanjima - investicija, Južnog toka...", navodi šef sektora za etnopolitičke sukobe Instituta za Evropu Ruske akademije nauka.
Na pitanje zašto bi EU imala rezerve prema strateškom parterstvu Srbije i Rusije, a sama ima dobre odnose sa Moskvom, on je odgovorio da novi potezi Brisela govore da Unija želi da smanji energetsku zavisnost od Rusije.
"Prvo je donijeta strategija o energetskoj nezavisnosti EU, onda je Gaspromu u suštini objavljen ekonomski rat (antimonopolskom istragom EK). Ako se govori o Južnom toku, EU on nije potreban jer blokira neke druge evorpske i američke projekte", naveo je Kandelj.
Osvrćući se na odnose Srbije i Rusije, on je rekao da u posljednjih 20 godina ti odnosi idu kao cik-cak linija: kad bi odnosi Moskve i Zapada bivali bolji, slabila je njena aktivnost na Balkanu i podrška Srbiji, i obrnuto.
Ruski ekspert, koji se više od 40 godina bavi Balkanom, upozorava takođe da se, na osnovu vijesti koje su procurele, oteže sa odlukom o potpisivanju deklaracije o strateškom partnerstvu, prije svega zbog pritužbi ruskih investitora na tretman koji imaju u Srbiji.
"U Moskvi očekuju da se riječi o bar ravnopravnom tretmanu ruskih investitora pretvore u djela", ukazao je on i istakao da rusku elitu karakteriše pragmatizam, parafrazirajući poslovicu "Moskva ne vjeruje ni suzama, ni riječima, već samo djelima".
Potpisivanje sporazum će, smatra Kandelj, Beogradu dati prostor za izvjesni diplomatski manevar, jer će podtekst biti poruka Briselu: alternativa EU postoji i zato nas nemojte previše pritiskati.
Drugi, važniji efekat je unutarpolitički, budući da ankete pokazuju da popularnost Rusije raste, pa "potpisujući sporazum, aktuelne vlasti pokazuju da odgovaraju na raspolozenja birača", zaključio je ruski analitičar.