ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je predsjednik kontinuiteta koji je uspio da smiri napetosti između ljevice i desnice, ocijenili su analitičari na trogodišnjicu njegovog izbora, a ono što mu zamjeraju je to što ponekad, kada je za to bilo potrebe, nije energičnije reagovao.
Politički analitičar Davor Đenero smatra da Josipović zagovara neke opšte prihvatljive društvene vrijednost, što čini možda manje efikasno jer, kako kaže, vodi računa o nekonfliktnosti.
Ipak, on smatra, da je i pored toga Josipović uspješan predsjednik, ali i da je predsjednik kontinuiteta u odnosu na mandat Stjepana Mesića.
Ističući da je njegovo odavanje počasti žrtvama hrvatskih snaga u Ahmićima u BiH, kao i Varivodama kod Knina i Jeminovcu u zapadnoj Slavoniji doprinos politici pomirenja u okviru regionalne politike, Đenero kaže da je Josipoviću uspjelo da inicira ozbiljnu raspravu o posljedicama pogrešne politike Franje Tuđamana.
“Za vrijeme proslave godišnjice Oluje prisustvom jednog od srpskog lidera s nevladine scene uspio je redefinisati nacionalni odnos prema Oluji, ističući njenu legitimnost kao vojne operacije, ili je istovrmeeno upozorio na zanemarivanje srpskih žrtava. Tu je otvorio politički prostor za međusobno razumijevanje kakvo prije njegovog mandata nije postojalo", rekao je Đenero Tanjugu.
Inače, Josipović, koji je najavio da će se za dvije godine najvjerovatnije kandidovati za naredni predsjednički mandat je, po istraživanjima javnosti dugo vremena uvjerljivo najomiljeniji političar u Hrvatskoj.
"U njegovom mandatu bitno je da je dao standard pozicioniranja predsjednika države u normalnim okolnostima. Tuđman je s veoma lošim posljedicama pretjerivao na jedan način, Mesić s manje teškim posljedicama na drugi, a Josipović je našao način kako treba da funkcioniše predsjednik države", rekao je analitičar Žarko Puhovski.
Ocijenivši da Josipoviću od najavljenih ciljeva najviše problema ima oko principa nove pravednosti, Puhovski je za Tanjug rekao da on to nije mogao da ostvari.
"To je bilo smišljeno kao simbolički i programatski cilj", smatra Puhovski koji je ukazao da je Josipović najviše učinio time što je bio smiren u javnim diskusijama.
"Ono što mu se može prigovoriti je što je u nekim situacijama koje su bila zaoštrene nije energičnije reagovao, odnosno nije tražio sazivanja sjednice vlade”, rekao je Puhovski.
Ocijenio je da ima dosta istine u tvrdnji da je Josipovićevo nedelovanje u korelaciji s nastojanjem da ima dobar rejting, ali da važi i obrnuto.
"Rrejting mu je toliko stalan i toliko dobar da sebi takve stvari može dozvoliti da i ne gleda rejting", smatra on.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava i član vijeća za socijalnu pravdu Zoran Pusić rekao je da je Josipović po pitanju ratnih zločina i pomirenja “jako dobro počeo, ali da su stvari zastale dolaskom na vlast predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.
"Podržavam Josipovića u mnogim njegovim idejama zbog naglaska na društvenoj pravednosti u čemu ima mnogo prepreka. Ipak, smatram da je u nekim stvarima trebalo da bude odlučniji, a za neke njegove poteze sam bio i ostao kritičan”, rekao je Pusić Tanjugu.
On objasnio da tu prije svega misli na situaciju kad je Josipović pozvao u svoj kabinet generale Ante Gotovinu i Mladena Markača po islasku iz zatvora u Hagu s obzirom na to da je riječ o generalima koje je, kako kaže, Tuđman “s pravom i debelim razlogom” penzionisao.
On kao pozitivno ističe što Josipović nema dilema oko toga da zločine treba procesuirati i da je to stvar Hrvatske, a ne međunarodne zajednice.
"Konačno Josipović je tu rečenicu rekao odmah čim su Markač i Gotovina bili oslobođeni", podsjetio je Pusić.