HAG - Predsjedavajući sudija Tribunala u Hagu, Žan-Klod Antoneti, izjavio je danas da bi, suprotno odluci većine članova vijeća, on oslobodio Vojislava Šešelja "po nekim od tačaka optužnice" za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93. godine.
Odlukom većine, pretresno vijeće je danas u potpunosti odbacilo Šešeljev zahtjev za oslobađanje poslije polovine suđenja, ocijenivši da su tužioci u nedavno okončanom postupku izveli dovoljno dokaza za svih devet tačaka optužnice.
Šešelj je u devet tačaka optužen za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.
Ta djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
U opširnom izdvojenom mišljenju, sudija Antoneti nije precizirao po kojim bi tačkama optužnice oslobodio Šešelja, ali je rekao da smatra da su "dokazi nedovoljni za uspostavljanje veze između podstrekavajućeg govora optuženog i zločina iz optužnice".
Po Antonetiju, nema ni dovoljno dokaza o tome koje su tačno formacije počinile zločine. Za utvrđivanje te činjenice, po njemu, bilo bi potrebno uporediti vojne knjižice i partijske članske karte dobrovoljaca SRS koji su bili na terenu.
"Bez toga, razuman sudija ne može zaključiti da je neki doborovoljac bio raspoređen u jedinici koja je počinila zločine", rekao je predsjedavajući sudija.
Antoneti je podvukao i da su "po dokazima, dobrovoljci bili podređeni lancu komande vojske, a ne lancu komande SRS".
"Zato smatram da optuženi mora biti oslobođen po ovom obliku odgovornosti", naglasio je sudija.
Po Antonetiju, nije dokazano ni da je Šešelj bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata koji je predvodio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, a čiji je cilj, po optužnici, bilo trajno uklanjanje nesrba iz dijelova Hrvatske i BiH koji bi bili prisajedinjeni novoj srpskoj državi.
Osvrćući se na navod optužnice o tome da je Šešelj "planirao" zločine, Antoneti je izrazio uvjerenje da "jedan opozicioni lider nije mogao imati udjela" u izradi nekog plana, čak i da je on postojao.
"Nije dovoljna činjenica da su dobrovoljci odlazili u Vukovar i Zvornik kao dokaz da su zločini planirani... Šešelj u Hrtkovcima nije planirao protjerivanje i kampanju progona, on je u tom trenutku bio u predizbornoj kampanji i nije imao sredstva represije nad nesrbima. Planiranje zločina ne može se izvesti iz govora mržnje", ocijenio je sudija, koji je iz Francuske.
To što je Šešelj slao dobrovoljce na ratište, po Antonetiju ne znači i da je on znao da će oni počiniti zločine.
"Šešelj je, stoga, trebalo da bude oslobođen optužbi za planiranje ubistava, mučenja, nehumano postupanje, bezobzirno uništavanje, pljačku", kazao je Antoneti, ne navodeći precizno na koje lokacije i koje tačke optužnice misli.
Antoneti je rekao i da bi Šešelja oslobodio optužbe za protjerivanje 233 hrvatska mještanina zato što nije dokazano da li su oni napustili selo i kuda su otišli.
Predsjedavajući sudija osporio je i navode optužnice o tome da je Šešelj istovremeno govorom mržnje podstrekavao i počinio zločine.
"S moje tačke gledišta, nemoguće je da je Šešelj i podstrekač i počinilac. Može biti ili jedno ili drugo", smatra Antoneti.
On je kao nedokazane označio i optužbe da su Šešeljevi dobrovoljci učestvovali u bezobzirnom uništavanju sela i vjerskih objekata, kao i u masovnoj pljački imovine nesrba.
"Minimalnim" dokazom da je do pljačke došlo, sudija, kako je rekao, smatra "spisak žrtava pljačke, precizan popis opljačkanih stvari, fotografije tih dobara i elemente za identifikaciju".
"Ti dokazi ne postoje, pa ja ne mogu da zaključim da su stotine kuća opljačkane", rekao je sudija.
Antoneti je ocijenio i da je Šešeljev osmogodišnji pritvor "pretjerano dug", i da bi na suđenje mogla uticati istraga tvrdnji nekih svjedoka o tome da su ih tužioci i istražitelji podvrgavali pritiscima.
Nalaze te istrage, koju sprovodi nezavisni "prijatelj suda" (amicus curiae) čije ime Tribunal nije objavio, Antoneti je najavio za oktobar.
Francuski sudija rekao je da vjeruje da bi, stoga, nastavak suđenja Šešelju valjalo odložiti do objavljivanja rezultata te istrage.
Antoneti će svoje izdvojeno mišljenje nastaviti da čita sutra popodne.
Odlukom većine članova vijeća, Tribunal je danas odbio zahtjev optuženog Šešelja za oslobađanje, ocijenivši da je u nedavno okončanom dokaznom postupku tužilaštvo izvelo dovoljno dokaza za svih devet tačaka optužnice za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93. godine.
"Pretresno vijeće je utvrdilo da ima dovoljno dokaza u svrhu postupka na polovini suđenja koji bi razumnom sudiji omogućili da osudi optuženog za podsticanje svih zločina navedenih u optužnici", piše u odluci.
Prema odluci, pretresnom vijeću je predstavljeno dovoljno dokaza da su "dobrovoljci Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta počinili zločine navedene u optužnici", kao i veza između tih zlodjela i Šešeljevog javnog djelovanja.
Te zločine, Šešelj je, po dosadašnjim dokazima, podsticao šireći međunacionalnu mržnju i strah, te regrutujući i šaljući dobrovoljce na ratišta da se "svim sredstvima, zločinima i progonom" bore za stvaranje Velike Srbije, cilja njegove nacionalističke ideologije, utvrdilo je sudsko vijeće.
Odluka je donijeta većinom glasova sudija Frederika Harhofa i Flavije Latanci, dok je predsjedavajući sudija Antoneti imao "djelimično suprotno mišljenje".
Suđenje bi, posle odluke veća, trebalo da se nastavi dokaznim postupkom Šešeljeve odbrane, ukoliko on odluči da ga sprovede, što je ranije najavljivao.
U pritvoru Tribunala Šešelj je od 24. februara 2003. godine, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je u Hagu objavljena optužnica protiv njega.