ZAGREB - Korupcija je bila najvažnija tema predizborne kampanje u Hrvatskoj, koja završava sutra, kada Hrvati izlaze na birališta i biraju predsjednika koji će ih vjerovatno uvesti u Evropsku uniju.
Svih 12 kandidata obećalo je kako će iskoristiti svoj uticaj za poboljšanje životnog standarda te vraćanje narušenog ugleda Hrvatske u Briselu. Ali, već na početku kampanje za trećeg po redu predsjednika Hrvatske bilo je jasno da samo šest od ukupno 12 kandidata predstavlja ozbiljne pretendente za mjesto šefa države, ali je i uoči izbora neizvjesno ko će ući u drugi krug.
Prema procjenama analitičara, kampanja bi mogla postati agresivnija i osobnija u drugom krugu, jer najveći kandidat prema predizbornim anketama Ivo Josipović iz SDP-a vrlo vjerovatno neće izboriti pobjedu u prvom krugu. Josipović nema većeg iskustva u politici, ali njegova karijera nije okaljana optužbama za korupciju, za razliku od drugih kandidata. Prema istraživanju agencije "Puls", Josipović vodi s 31 odsto glasova, a drugi je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa 17 odsto glasova.
U hrvatskoj javnosti Josipović je poznat kao stručnjak za Haški sud i vrsni kompozitor. Vanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Uz kandidatkinju Hrvatske narodne stranke Vesnu Pusić, jedini je od važnijih predsjedničkih kandidata koji je rođen u glavnog gradu Hrvatske. Kao glavne poruke kampanje isticao je odlučnu borbu protiv korupcije i kriminala, kao i protiv nepravde. Jedini je od ozbiljnih predsjedničkih kandidata koji je usmjeren na birače ljevice.
Ankete govore da će se glavna borba voditi za drugo mjesto u drugom izbornom krugu i to između čak četiri kandidata, koji su svi na poziciji desnog centra.
Iako je do kandidature za predsjednika Hrvatske bio funkcioner SDP-a, aktuelni zagrebački gradonačelnik i nezavisni kandidat Milan Bandić (54) računa uglavnom na desno biračko tijelo. Ovaj diplomirani politolog rođen je u mjestu Grude u BiH. Bandić, kako piše "Financial Times", vodi nacionalističku kampanju, a predsjedničke fotelje želi se domoći uz pomoć glasova Hrvata iz BiH. Stalno ističe da niko od njegovih protivkandidata nema toliku političku moć i sposobnosti kao što to on ima. Bandićevi, pak, kritičari tvrde kako se želi dokopati predsjedničkog imuniteta te se tako zaštititi optužbi za korupciju.
Vladajuća HDZ, koju nakon odlaska Ive Sanadera drmaju skandali, napravila je nekoliko pogrešnih poteza, te bi sada glasovi koji bi trebalo da idu njihovom kandidatu Andriji Hebrangu, mogli otići Nadanu Vidoševiću i Bandiću. Analitičari ocjenjuju da će se Hebrang (63) ipak, uprkos lošim rezultatima koje pokazuju ankete, ravnopravno boriti za ulazak u drugi krug.
Rođen je u Beogradu. Sin je jednog od vođa hrvatskih komunista Andrije Hebranga, koji je 1948. optužen za saradnju s neprijateljem, a godinu kasnije umro je u zatvoru u Beogradu pod nerazjašnjenim okolnostima. Andrija Hebrang, mlađi, završio je Medicinski fakultet u Zagrebu, gdje je profesor.
Još jedan nezavisni kandidat visoko je pozicioniran u borbi za novog predsjednika - predsjednik Privredne komore Hrvatske Nadan Vidošević (49).
Do objave predsjedničke kandidature bio je član HDZ-a. Ovaj diplomirani ekonomista rođen je u Splitu. U javnosti je često prozivan zbog navodnih zloupotreba položaja i ovlašćenja, te zbog tvrdnji da je zaposlio nekoliko rođaka u Privrednoj komori. Na slične optužbe nezavisnog kandidata Dragana Primorca (45), Vidošević je uzvratio da ne razgovara s onima koji "mlate žene", zbog čega je Primorac najavio tužbu.
Primorac je ljekar pedijatar, forenzičar, genetičar i stalni sudski vještak. U Vladi Ive Sanadera bio je ministar obrazovanja, nauke i sporta.
U njegovoj biografiji zabilježeno je da je jedan od pionira u DNK identifikaciji žrtava rata iz masovnih grobnica i jedan od utemeljivača analize DNK u sudskoj medicini u Hrvatskoj. I Primorac je rođen u BiH.
Od ostalih kandidata, značajniju podršku ima još jedino kandidatkinja HNS-a Vesna Pusić (56). Diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a devedesetih godina je bila jedan od osnivača nevladinog projekta za razvoj kulture demokratije. Do prošle godine je bila na čelu HNS-a.