PRIŠTINA, SKOPLJE - Posjeta visokih evropskih i američkih zvaničnika dala je podsticaj početku razgovora Prištine i Beograda, prenio je BBC na albanskom jeziku neimenovane međunarodne diplomatske izvore.
Izvori istovremeno tvrde da međunarodni zvaničnici traže da se Srbija odrekne insistiranja na otvaranju pitanja statusa Kosova. Ministar inostranih poslova Italije Franko Fratini prenio je da će takvi razgovori početi odmah nakon konferencije o zapadnom Balkanu u Sarajevu početkom juna.
BBC je objavio da će tri glavne oblasti razgovora Beograda i Prištine biti decentralizacija, kulturno nasljeđe i sjever Kosova.
Izvori BBC-ja kažu da bi Priština mogla da formira osam radnih grupa koje će pomoći tehničke pripreme razgovora.
Prema istim izvorima, razgovori Prištine i Beograda će biti "olakšani" preko evropskih diplomata na Kosovu, prije svih italijanskog ambasadora na Kosovu Majkla Djifonija, koji je izaslanik EU za sjever Kosova i šef Kancelarije za veze Grčke u Prištini Dimitris Moskopulos, izaslanik EU za kulturno nasljeđe.
Vjeruje se da će pripremni period biti u avgustu kako bi se poslije toga otvorio put razgovorima na tehničkom nivou, koji će se, kako se očekuje, kasnije podići na ministarski nivo. Diplomatski izvori navode da otvaranje razgovora o određenim pitanjima, isključujući pitanje statusa, može da bude već nakon savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde o legitimnosti odluke o proglašavanju nezavisnosti Kosova.
"Međunarodna zajednica se priprema za pregovore Beograda i Prištine, koji će biti tajni", izjavio je u Skoplju kosovski publicista i analitičar Veton Suroi, ističući da se područje Balkana i dalje suočava sa nestabilnošću zbog statusa kvo u kojem se Kosovo trenutno nalazi.
"Kosovo može da bude izvor nestabilnosti zbog činjenice da Srbija svojom politikom miješanja u nezavisnost Kosova doprinosi destabilizaciji regiona. Treba napomenuti da se očekuje veći uticaj i pritisak na EU i SAD za još jedan proces tajnih pregovora između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa. Kao i svaki drugi proces i taj će imati svoje rizike i koristi", rekao je Suroi. On je ocijenio da, kako stvari stoje, ne postoji realna mogućnost da se zemlje zapadnog Balkana pridruže EU prije 2020. godine i da treba očekivati da će narednih deset godina biti iskorišćeno za regulisanje situacije u ovom dijelu Evrope, nastale raspadom bivše Jugoslavije.
Suroi je dodao da su katastrofalna ekonomska situacija i siromaštvo glavni faktor za krhko stanje na zapadnom Balkanu.
Ministar spoljnih poslova Slovačke Miroslav Lajčak izjavio je prethodno da je pripremio plan za rješavanje odnosa Srbije i Kosova, ističući da EU mora biti spremna da reaguje nakon što bude objelodanjeno mišljenje Međunarodnog suda pravde o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. Lajčak bi taj plan trebalo da predstavi na sjednici Savjeta ministara 10. maja u Briselu. "Mogu da kažem da nam je potrebna regionalna dinamika i komunikacija o praktičnim stvarima koje će omogućiti da čitav zapadni Balkan napreduje", rekao je Lajčak.
Njegov plan bi trebalo da stavi pitanje odnosa Srbije i Kosova u širi okvir rješavanja sporova na zapadnom Balkanu koji bi omogućio da za jednim stolom sjede svi zajedno - i države regiona i EU.