BEOGRAD - Beograd u prosjeku ima niže cijene prehrambenih proizvoda od sedam glavnih gradova u regionu, pokazuje juče objavljeno istraživanje koje je sproveo Savez ekonomista Srbije.
Analizirano je 28 proizvoda u osam glavnih gradova regiona - Beograd, Ljubljana, Sarajevo, Budimpešta, Podgorica, Sofija, Zagreb i Bukurešt i to u objektima mini-marketa, supermarketa, hipermarketa i velikih diskonta na dan 24. januar 2008. godine.
Prema tom istraživanju, Beograd je među najjeftinijim gradovima po cijenama mlijeka, jogurta, pilećeg mesa, tunjevine, soka od jabuke, piva, banana, smrznutog graška, bijelog hljeba, makarona, crvenog krompira, brašna, ulja, pampers pelena, paste za zube.
U kategoriji mini-marketa Beograd je, prema istraživanju, apsolutno cjenovno konkurentan, a vrijednost korpe u Beogradu značajno je ispod prosjeka vrijednosti korpe iz drugih gradova, odnosno iznosi oko 10,9 evra, dok je prosjek 69,42 evra. U kategoriji supermarketa, Beograd je drugi najjeftiniji grad, odmah iza Budimpešte, a najjeftinije je mlijeko, pileće meso, banane, smrznuti grašak, makarone, krompir, brašno, ulje i pasta za zube, dok su skuplji jaja i kačkavalj. Beograd je najjeftiniji i u kategoriji hipermarketa i najniža je vrijednost potrošačke korpe koja iznosi 30,32 evra, dok je prosjek za sve te gradove 35,5 evra. U beogradskim hipermarketima, najjeftiniji su mlijeko, jogurt, pivo, krompir, brašno i ulje, a skuplji je kačkavalj i pirinač.
U kategoriji cijena u velim diskontima, Beograd je skuplji od Budimpešte i Bukurešta, ali je vrijednost korpe ispod prosjeka i iznosi 18,93 evra, dok je prosjek 22,26 evra.
Prema istraživanju kretanja cijena prehrambenih proizvoda od maja 2008. do januara 2009. godine, zabilježen je pad cijena u evrima za većinu proizvoda. Najznačajniji pad zabilježen je kod cijena mlijeka, koje je pojeftinilo za 35 do 40 odsto, hljeba za oko 15 odsto i brašna za oko 35 odsto.
Ministar trgovine i usluga Srbije Slobodan Milosavljević izjavio je da je zadovoljan što je istraživanje pokazalo da je Beograd konkurentniji od ostalih gradova u regionu, navodeći da su tome doprinijeli trgovci i proizvođači. Milosavljević i naveo da on "nikada nije mislio da je Beograd najskuplji, već da je samo takva slika stvorena u javnosti".
Ekonomista Dragan Đuričin izjavio je da "bi bilo bolje da Beograd nije tako jeftin grad", jer to može da bude problem za profitabilnost trgovinskih lanaca.
Direktorka "Merkatora" u Srbiji Stanka Čurović izjavila je da predstavljenom istraživanju nedostaje odnos prosječnih zarada u odnosu na cijene životnih namirnica.
Kako je rekla, istraživanje pokazuje da su svi trgovci koji su mjereni društveno odgovorni i da vode računa o niskoj kupovnoj moći.
Direktor "Delta maksija" Dragan Filipović izjavio je da je nakon ove prezentacije pitanje kako će trgovina i industrija u Beogradu s ovako niskim cijenama opstati i da li će imati novac za investicije i radna mjesta.
"Ovo istraživanje to je potvrda javnosti da prestane fama oko priče da je najskuplje u Beogradu", rekao je Filipović.
Govoreći o maržama, on je rekao da su one smanjene, navodeći da je marža na ulje 2006. godine bila 12 odsto, a sad osam odsto, a na svinjsko meso sa prosječne marže od 15 odsto u zadnje četiri godine je sada osam odsto.