BEOGRAD - Na potez crkvenih velikodostojnika u Francuskoj, koji su, u susret obilježavanju stogodišnjice primirja u Velikom ratu, zastavu Kosova istakli u Bogorodičinoj crkvi, zvanični Beograd gleda sa ogorčenjem i još razmatra da li će i na koji način reagovati.
Iako iza skandaloznog svrstavanja amblema Kosova tik uz obilježja država pobjednica u Velikom ratu, ali i poraženih (jer se akcenat stavlja na sveukupnu ratnu tragediju) stoji Crkva, Srbiji je jasan stav francuske države prema Kosovu, ispoljen još 2008. godine. Već za koji dan vidjećemo da li je isticanje zastave nepriznate države u UN bila samo uvertira za ikonografiju koja će propratiti i obilježavanje kraja Velikog rata u Parizu, na koje dolaze lideri iz cijelog svijeta. Na ovaj događaj pozvan je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali i predsjednik privremenih institucija u Prištini Hašim Tači. Kako je ranije objavljeno, u Notr-Damu su naznačili da su zastave istakli oslanjajući se upravo na listu zvanica francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Zasada je nepoznanica kako će se francuske vlasti ponašati na predstojećoj ceremoniji kada su u pitanju zvanična obilježja. Ukoliko želi da kako dolikuje zvanično obilježi važan trenutak u istoriji čovječanstva kao što je sto godina od završetka jednog od najkrvavijih sukoba od postanka svijeta, Francuska bi trebalo da prida značaj i prigodnim obilježjima, a među njima su i zastave. To bi, međutim, moglo da bude nepremostiv problem za zemlje koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.
Formula
Prilikom zvaničnih sastanaka sa liderima Zapadnog Balkana, Evropska unija koristi tzv. formulu Gimnih, koja podrazumijeva da učesnici budu predstavljeni samo imenima, bez naziva država ili isticanja zvaničnih simbola. Ipak, jedan ovako simboličan trenutak gotovo da je nezamisliv bez državnih obilježja.