BEOGRAD, SARAJEVO - Ugledni nedjeljnik "Vreme" u svom posljednjem broju donosi tekst o životu i djelu osmanskog sultana Sulejmana I Veličanstvenog, a u povodu debate u srpskoj javnosti u vezi s njegovom ličnošću.
Debata je pokrenuta nakon početka emitovanja istoimene turske serije na "Prvoj Srpskoj Televiziji".
Nedjeljnik "Vreme" piše da su se srpski istoričari likom i djelom Sulejmana Veličanstvenog pozabavili ovih dana "uvrijeđeni načinom na koji se istoimena turska serija ne vodi računa o činjenicama koje se nas tiču, kao da je Sulejman juče, a ne 1521. godine ušetao u Beograd".
"U palati Ujedinjenih nacija u Njujorku prikazan je, u kamenom reljefnom medaljonu, kao jedan od 23 najveća zakonodavca svijeta. To je zato što je u Osmanskoj Turskoj, koju je tokom svoje gotovo poluvjekovne vladavine doveo do vrhunca moći i slave, bio poznat kao Sulejman Kanuni, Zakonodavac. A Zapad ga, istovremeno, zvao Veliki Turčin i Sulejman Veličanstveni", navodi se u tekstu koji potpisuje pomoćnik glavnog urednika Aleksandar Ćirić.
Srpski istoričari, navodi "Vreme", optužuju autore turske serije za "dramatično krivotvorenje srpske historije", a državu Srbiju da dozvoljava da se širi "kulturna propaganda Turaka".
S druge strane, "Vreme" upozorava da se na ličnost sultana Sulejmana I Veličanstvenog ne smije gledati jednostrano. Uz obilje njegovih biografskih podataka navode da je govorio pet jezika, uključujući i srpski, te da je pisao stihove koji ga svrstavaju u red velikih pjesnika.
"Bio je veliki zakonodavac, obrazovan velikodušan i pravedan vladar. Ova ocjena je parafraza stava jednog britanskog istoričara. Jedan drugi orijentalista smatra da nikad i nigdje u svijetu, pa ni u Turskoj, poezija nije imala toliku podršku kao što je imala u Sulejmanovo vrijeme", piše "Vreme".
Sulejman I Veličanstveni (Kanuni ili Zakonodavac) postao je sultan 1520. godine. Godinu dana kasnije uspio je osvojiti Beograd. Pod njegovim vodstvom Osmansko carstvo je doseglo svoj vrhunac. Bio je poznat kao dobar i pravedan vladar. Donio je mnoštvo novih zakona i izgradio mnogo mostova, džamija, biblioteka i drugih korisnih objekata.
U Bosni i Hercegovini njegove zaostavštine su, između ostalih, mostarski Stari most i Karađozbegova džamija, Aladža džamija u Foči, a u Beogradu i Bajrakli džamija.