Proganjaju me preko Facebooka ili prate putem Twittera, psihoza je s kojom je više pacijenata stiglo na psihijatriju u bjelovarsku bolnicu.
Psihijatrija takve opise naziva sumanutim idejama, a među njima su najčešća upravo umišljena proganjanja.
Prije ere interneta i društvenih mreža oboljeli su najčešće imali sumanutu ideju proganjanja preko satelita ili, recimo, TV ekrana. Danas su u taj spektar ušli i sasvim novi pojmovi s kojima se susrela dr Dunja Drobac, specijalizant psihijatrije u pomenutoj bolnici, piše Večernji list.
"Globalnom uporabom interneta i različitih društvenih mreža sve se češće javljaju sadržaji poput proganjanja preko Facebooka, Twittera i sličnih mreža. Analizom sadržaja i formi tih specifičnih tzv. Facebook psihoza zaključujemo da one nisu novi dijagnostički entitet, nego modificirani sadržaj već poznatih formi sumanutih ideja proganjanja, emitiranja i kontrole. U proučavanju sumanutih ideja od ključnog je značenja uvažavanje aktualnog društvenog i kulturnog konteksta", objašnjava ona ističući razliku između psihoze i ovisnosti.
Pacijenti s ovim problemom nisu, odnosno ne moraju biti ovisni o internetu i društvenim mrežama, već imaju psihotični poremećaj s karakterističnim simptomima. Na takve psihičke poremećaje redovno utiču, objašnjava dr Drobac, kulturni i istorijski faktori, okolina, aktuelna društvena situacija...
"Karakteristično za psihoze je što ti pacijenti ne testiraju realitet, a osobe s problemom ovisnosti nemaju taj problem i liječe se na drukčiji način. Psihotičnog pacijenta liječimo u bolnici", kaže dr Drobac dodajući, u vezi s tretmanom, da je važna razlika da li je riječ o bolesti ili poremećaju.
U slučaju bolesti liječenje je zapravo doživotno, odnosno pacijent može svoje stanje držati pod kontrolom uz pomoć lijekova, dok je kod poremećaja liječenje kraće i pacijent će vjerovatno ozdraviti. I u jednoj i drugoj varijanti liječi se antipsihoticima. No, ono što je nužno jeste da se u inicijalnom razgovoru s pacijentom traže i informacije o korištenju društvenih mreža. I to je osnovna razlika u odnosu na ranije godine.
"Koristi li pacijent internet i društvene mreže dragocjen je podatak kojem bi trebalo pristupiti s jednakom ozbiljnošću kao i kod uzimanja drugih podataka, poput onih o navikama pacijenta ili eventualnoj zloporabi psihoaktivnih tvari", zaključila je dr Drobac koja je ove slučajeve, zajedno s koleginicom, dr Janom Pušić, obradila i u stručnom radu.
Povezanost psihoza i Facebooka, odnosno društvenih mreža, utvrđena je i jednim radom u inostranstvu, onim dr Uri Nitzana sa Univerziteta u Tel Avivu. Prema njegovom istraživanju, pacijenti koji su imali takve napade imaju i neke zajedničke karakteristike poput usamljenosti i neiskustva s tehnologijom.