BEOGRAD - Dogovor Beograda i Prištine postaje više od apstraktne ideje, piše danas američka agencija Blumberg, uz ocjenu da bi eventualna korekcija granica mogla "povući" još neka "razgraničenja" u regionu, ali i da bi takav ishod dijaloga dao legitimitet Moskvi za slična rješenja za zamrznute konflikte u Moldaviji, Gruziji i Ukrajini.
Podsjetivši da su lideri Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači zajedno govorili na forumu u Alpbahu, Blumberg navodi da su oni započeli razgovore o takozvanoj korekciji granica, procesu koji bi omogućio pristupanje EU.
Blumberg ocjenjuje da postoje jaki razlozi zbog kojih bi takva "zbrkana" razmjena teritorija bila loše rješenje, ali i argument koji bi mogao da pretegne u odnosu na bilo koji prigovor - jednom kada svi dijelovi bivše Jugoslavije i Albanija postanu članice EU, značaj granica među njima biće izbrisan.
Izgled bilo kakvog dogovora je nepoznat, budući da ni Vučić, ni Tači nisu objasnili na šta misle kad kažu "korekcija granica", navodi autor teksta, ukazujući da je široko rasprostranjena teorija o razmjeni teritorije sjeverno od Ibra, u kojoj su većina Srbi, za preševsku dolinu u kojoj mahom žive Albanci.
Teritorijalna razmjena između Kosova i Srbije dovela bi do mnogih problema, navodi američka agencija, a prije svega, kako ocjenjuje, bio bi to korak ka etnički "čistijim" zemljama.
Nakon ratova u Jugoslaviji, zapadne sile su intervenisale kako bi zaustavile sukobe, u nadi da će države naučiti da poštuju manjine.
Ponovno crtanje granica pokazalo bi da su takve nade bile uzaludne, ali bi moglo dovesti do toga da i druge manjine u bivšoj Jugoslaviji započnu secesiju.
Opasnost je velika, pogotovo u Bosni i Hercegovini, u regionima u kojima su većina Srbi i Hrvati, te u Makedoniji, u kojoj je albanska manjina veoma jaka.
Ukoliko bi podjela teritorija navela albanske nacionaliste u Makedoniji i Kosovu da se snažnije zalažu za Veliku Albaniju, kao i Srbe, odnosno Hrvate, da razbiju BiH, opasnost od naoružanih konflikata bi se ponovo pojavila.
Zato se, navodi Blumberg, njemačka kancelarka Angela Merkel protivi bilo kakvom dogovoru koji bi podrazumjevao promjenu granica, iako je američki savjetnik za bezbjednost Dzon Bolton rekao da Trampova administracija ne bi imala ništa protiv.
Blumberg se osvrće i na Rusiju, koja podržava Srbiju po pitanju Kosova, ne priznajući kosovsku nezavisnost i blokirajući Kosovo u UN, ali koja je i nagovjestila da bi prihvatila kompromisni dogovor.
Razmjena teritorija bi, bar površno gledajući, bila povoljan ishod za Kremlj, jer bi na taj način dobili legitimitet za slična rješenja za zamrznute konflikte u Moldaviji, Gruziji i Ukrajini.
Međutim, to nije ishod koje bi mnoge zapadne sile bile spremne da prihvate.
Ukoliko bi Vučić i Tači pronašli način da se dogovore, to će Evropskoj uniji biti više nego dovoljna naknada za poniženje poslije Brexita, budući da bi bilo teško osporiti sposobnost Unije da zaceli sveže rane poslije rata.
A ukoliko do dogovora ne dođe, Evropa umije da bude i strpljiva, zaključuje Blumberg.