BEOGRAD - Ministar za rad i socijalnu politiku Srbije Rasim Ljajić izjavio je da se razmatra osnivanje fonda za pomoć socijalno ugroženima u koji bi zaposleni s primanjima iznad 50.000 dinara uplaćivali po 300 dinara.
Oni s platom iznad 100.000 dinara uplaćivali bi po 600 dinara. Ministar je poručio da je vrijeme za socijalnu pravdu i solidarnost. "Činjenica je da najugroženije kategorije stanovništva i bogati ne mogu jednako i na isti način da nose teret ove krize", izjavio je Ljajić.
"Ovo jeste vreme za socijalnu pravdu, a kada ćemo je pokazati ako ne sada. Ovo jeste vreme za ispunjavanje pune solidarnosti i to zaista nije fraza", rekao je Ljajić tokom posjete fondu "Humano srce Šapca".
On je naglasio da je Ministarstvo rada i socijalne politike predložilo osnivanje fonda za socijalne intervencije.
"Radi se o simboličnom iznosima ali bi to bio način da mesečno punimo fond iz kojega bismo pružali pomoć socijalno najugroženijima. Razmišlja se i o uvođenju poreza na visoke zarade, ali to pretpostavlja i izmene zakona. Mi smo čak i predložili donošenje zakona o porezu na luksuznu robu, ali nisam siguran da ćemo imati podršku za takvu meru", rekao je Ljajić.
Ideju uvođenja poreza na visoke zarade dala je ministarka finansija Diana Dragutinović i ona bi predviđala da bogatije stanovništvo plaća više poreze, kako bi oni koji ostanu bez posla mogli da pokriju troškove života.
Dragutinovićeva je objasnila da "nije riječ o porezu na luksuz ili imovinu, već o porezu na lična primanja onih ljudi za koje država utvrdi da su po nekom kriterijumu bogati" i dodala da postoje različite ideje koje su u fazi testiranja, kako bi se vidjelo kakve će efekte da proizvedu.
S idejom Vlade da veći teret ekonomske krize snose bogatiji građani, kroz uvođenje mjere privremenog solidarnog poreza, slažu se predstavnici kako vladajuće koalicije, tako i opozicionih stranaka.
Šef Poslaničkog kluba "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija slaže se da treba zaštiti najugroženije građane u vrijemenu krize, ali međutim kaže i da takvo oporezivanje nije nešto što bi trebalo proizvoljno licitirati, bez obzira na to što nema sumnje da teret krize neće pogoditi sve podjednako.
Šef Poslaničkog kluba G17 plus Suzana Grubješić pojasnila je da se radi o oporezivanuju prihoda, a ne imovine i da se, prema najavama ministarke finansija, radi o privremenoj mjeri s ciljem da se teret krize više prebaci na bogatije. Prema njenom mišljenju, donja granica za oporezivanje trebalo bi da bude oko 100.000 dinara. "Ispod toga ne bi trebalo ići i ne bi trebalo dirati penzije", smatra Grubješićeva.
Lider LDP-a Čedomir Jovanović podsjetio je da je ta stranka "još prošle godine podnijela nacrt takvog, 'Robin Hud' zakona, kojim bi bio uveden porez na sve monopoliste". Jovanović je ocijenio da se Vlada prekasno sjetila takvih mjera i reakcije te vrste na ekonomsku krizu i naveo da dodatno moraju biti oporezovani i svi oni koji nemaju konkurenciju, podsjetivši da u razvijenim društvima taj zakon postoji.
Zamjenik šefa Poslaničkog kluba SRS-a Gordana Pop-Lazić rekla je da se postavlja pitanje "šta je bogat čovjek u Srbiji" i da, ukoliko se misli na tajkune, treba da i oni snose teret ekonomske krize.
Šef Poslaničkog kluba "Napred, Srbijo" Tomisav Nikolić rekao je da država treba da smanji poslodavcima izdvajanja po osnovu poreza na primanja zaposlenih, a da bi mogla da poveća poreze na primanja iznad određene granice koja bi se "smatrala normalnom". On je dodao da, prema informacijama kojima on raspolaže, država "masovno planira da otvara narodne kuhinje i da su ovog puta bogati na crti, jer se od njih očekuje da dio bogatstva vrate narodu". Zamjenik šefa Posalničke grupe Nova Srbija Miroslav Markićević rekao je da bi "bilo normalno da, i bez ekonomske krize, oni koji su bogatiji, koji više imaju, više plaćju, odnosno da preko poreskih dažbina više pune budžet Srbije".
Ekonomista Stojan Stamenković ocijenio je da je eventualno uvođenje "solidarnog poreza" samo jedna od mogućnosti za popunjavanje budžeta i da mnogo toga zavisi i od ishoda pregovora s MMF-m. "Prihodi idu loše jer je pad dublji, mi idemo u recesiju, može da priča ko šta hoće, na to ukazuju podaci iz januara", rekao je on i dodao da se "javlja rupa u budžetu koja mora da se smanji".