BEOGRAD - Luki Bojoviću, Vladimiru Milisavljeviću i Siniši Petriću sutra ističe ekstradicioni pritvor u Španiji u kom su proveli godinu dana od hapšenja 9. februara 2012. godine u Valensiji po potjernici srpskog Interpola.
Međutim, iako je španski sud donio prvostepene odluke o njihovom izručenju Srbiji, one još nisu postale pravosnažne, niti su oni odgovarali za krivična dijela za koja se terete u toj zemlji, pa će izvjesno ostati iza rešetaka do daljeg.
Bojovićev branilac iz Srbije Borivoje Borović rekao je Tanjugu da će njegovom klijentu po svemu sudeći španski sud da odredi pritvor zbog krivičnih dijela za koja mu se sudi u toj državi, kao i drugoj dvojici.
Borović smatra da se postupak ekstradicije odugovlači ne zbog odluka koje treba da donese sud, već "jer u tom postupku više odlučuju policije Španije i Srbije".
Prvostepene odluke o izručenju sve trojice Srbiji su uslovne i odlažu njihovu ekstradiciju dok se ne okončanju krivični postupci protiv njih koji se vode u toj državi, odnosno dok oni ne odluže kazne na koje bi eventualno mogli da budu osuđeni.
Tek po isunjenju tog uslova, kao i pravosnažnosti odluke o ekstradiciji, zatim odobrenja španskog ministra pravde, oni će moći da budu izručeni iz Španije u Srbiju.
Po Konvenciji o ekstradiciji, kada je lice uhapšeno po potjernici druge zemlje koja traži njegovo izručenje, ekstradicioni pritvor može da traje najviše godinu dana, u kom roku zamoljena država mora da odluči o molbi za izručenje.
Ukoliko se u tom roku ne odluči uhapšenima mora da bude ukinut pritvor ali kako se Bojović, Milisavljević i Petrić i u Španiji sumnjiče za više krivičnih dijela, teško da će se naći na slobodi dok za njih ne odgovaraju.
Sud u Madridu međutim može da im odredi pritvor ne vezano za pravila ekstradicije, po svojim zakonima i zbog krivičnih dijela za koja se terete u Španiji.
Protiv njih su u Španiji krivični postupci za nedozovljeno posjedovanje oružja, falsifikovane pasoša i opiranje hapšenju.
Bojovićev branilac je napomenuo da je ubistvo Milana Jurišića još u fazi istrage za koje niko od njih nije zvanično osumnjičen, niti je završena DNK analiza kostiju pronađenih u madridskoj rijeci Manzanares, za koje se samo vjeruje da pripadaju Jurišiću.
Bojović, Milisavljević i Petrić uhapšeni su 9. februara 2012. u Valensiji u Španiji a mjesec dana kasnije Ministarstvo pravde Srbije je uputilo i zvaničan zahtjev za izručenje uz domentaciju o njihovim zločinima u Srbiji koja je napisana na oko 2.000 strana .
Španski sud je za sad donio prvostepene odluke kojima je odobrio izručenje Milisavljevića, Petrića i Bojovića.
U Ministarstvo pravde Srbije do kraja radnog vremena danas nije stiglo zvanično obavještenje o odlukama španskog suda.
Španski pravosudni organi sprovode istragu povodom ubistva Milana Jurišića zvanog Jure, takođe odbjeglog zemunca, čije su kosti pronađene u madridskoj rijeci Manzanares nakon hapšenja Bojovića, Milisavljevića i Petrića.
Tim povodom u oktobru su španski tužioci u Beogradu saslušali "zemunce" Sretka Kalinića i Miloša Simovića, a prema pisanju medija Kalinić je za Jurišićevo ubistvo optužio Bojovića.
Bojoviću, koji je više od godinu i po dana bio u bjekstvu, u odsustvu se sudi zbog tri ubistva i dva pokušaja ubistva.
Milisavljević je pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog krivičnih dijela koje je izvršio kao pripadnik "zemunskog klana" i na 35 godina zatvora zbog učešća u ubistvu premijera Đinđića. Za otmicu vlasnika "Delte" Miroslava Miškovića na sedam godina zatvora, a u odsustvu mu se sudi za ista ubistva za koja se tereti Bojović.
Petrić je 1994. godine bio osuđen na smrtnu kaznu u Subotici kao saučesnik u likvidacijama koje je počinila grupa Marinka Magdića, iza koje je ostalo 14 leševa.
Pošto je u vrijeme zločina bio maloljetan kazna mu preinačena na 15 godina zatvora.
Tokom 1999. godine zbog dobrog vladanja pušten je na slobodan vikend iz sremskomitrovačkog zatvora, što je iskoristio da pobjegne.
Za Milisavljevićem se tragalo devet godina, od 12. marta 2003. godine, kada je u Beogradu ubijen premijer Zoran Đindić, a Bojoviću se izgubio trag 2010. nakon hapšenja Kalinića u Zagrebu.