BEOGRAD - Uzrok smrti svake druge osobe u Srbiji su bolesti srca i krvnih sudova, podaci su Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Tokom 2014. godine u Srbije je umrlo 53.993 ljudi, a kod više od polovine - 53,3 odsto uzrok smrti su bolesti srca i krvnih sudova.
U Srbiji svakog sata od različitih oblika kardiovaskularnih bolesti umre šest osoba, od kojih je svaka osma u najproduktivnijim godinama života, izmedu 25. i 64. godine života i zabluda je da ta bolest pogađa samo stariju populaciju.
Interventni kardiolog KCS Siniša Stojković kaže da broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti stalno raste i da Srbija drži neslavno treće mjesto po broju umrlih, odmah iza Rusije i Ukrajine.
On kaže da na 100.000 stanovnika oko pet umre bez ikakvih prethodnih problema vezanih za kardiovaskularne probleme, da u Srbiji između 16.000 i 18.000 pacijenata doživi infarkt godišnje, a da trećina njih nikada ne dođe u bolnicu.
"Oni koji dođu u prvom satu infarkta praktično nemaju nikakvih posljedica, a oni koji se jave kasnije imaju velike posljedice u smislu preživljavanja i invaliditeta", rekao je Stojković.
Dodaje da Srbija ima 13 centara u kojima se radi kateterizacija srca, da je tokom prošle godine u njima je liječeno 5.093 pacijenata sa "svježim infarktom srca", i da ti pacijenti dobijaju najsavremeniju terapiju.
Brojni su faktori rizika koji utiču na pojavu kardiovaskularnih oboljenja, prije svega pušenje, povišen arterijski krvni pritisak, nasljedni faktor, povišen holesterol, ali i stres.
"Mi danas imamo sve mlađe bolesnike sa akutnim koronarnim sindromom i više nije retkost da se zbrinjavaju pacijenti mlađi od 30. godina koji su doživeli infarkt", naglašava Stojković.
Statistika kaže da već u prvoj godini kod oko 20 odsto pacijenata koji su preživeli infarkt dolazi do ponovnog infarkta miokarda ili drugih komplikacija kao što je mozdani udar, zapušenje stenta...
To praktično znači da su pacijenti nakon preživljenog infarkta u konstantno visokom riziku od ponavljanja infarkta sa mogućim fatalnim ishodom.