BEOGRAD - U akciji Oluji zaista su počinjeni zločini, a dokazi sažeti na 1300 stranica bili su dovoljni da se osude hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, ali se mora prihvatiti da su trojica sudaca iz peteročlanog vijeća to vidjela drugačije, izjavio je u petak u intervjuu beogradskim Večernjim novostima glavni haaški tužilac Serž Bramerc.
Objašnjavajući zašto komentariše oslobađajuće presude Žalbenog vijeća Gotovini i Markaču, što inače ne čini, Bramerc je tom beogradskom listu rekao da svojim javnim istupom želi ublažiti patnje žrtava i najavio da će Haški tribunal pomoći domaćem pravosuđu u daljnjim istragama oko Oluje.
"Realnost je takva da su zločini zaista počinjeni i u očima žrtava i njihovih porodica pravda nije zadovoljena. Zatim, okolnosti ove presude, naročito oštar ton i sadržaj dvaju izdvojenih mišljenja, jesu neobični", rekao je Bramerc i istakao da razumije reagovanja iz Srbije u povodu oslobađanja Ante Gotovine, Mladena Markača i Ramuša Haradinaja, ali i izricanja doživotne kazne Zdravku Tolimiru.
"Razumijem emotivna reagovanja u Srbiji, pogotovo jer nema sumnje da su zločini počinjeni tokom događanja na koje se odnosi presuda. Tokom kompletnog žalbenog postupka u 'predmetu Gotovina' objašnjavali smo Žalbenom vijeću zašto držimo da ima dovoljno dokaza
da bi se potvrdila jednoglasna prvostupanjska presuda sudskog vijeća. Činjenica da je žalbenu presudu donio minimalan broj sudija koji je potreban za većinu, kao i da je ona bila propraćena jakim izdvojenim mišljenjima, vjerojatno je pridonijela negativnoj percepciji kod mnogih u Srbiji", ocijenio je Bramerc.
On je, međutim, naglasio kako "treba imati na umu da je mandat Tribunala da utvrdi odgovornost pojedinca" za zločine, a "ne odgovornost država za te zločine, niti za iniciranje oružanog sukoba"
i istaknuo spremnost Haga da pomogne domaćem pravosuđu.
"Konačno, htio sam potaknuti domaće pravosudne organe da nastave istrage i gonjenje zločina počinjenih prije i nakon Oluje, kao i da izrazim svoju spremnost da im pomognemo, tako što ćemo im ustupiti informacije iz naših baza podataka", rekao je Bramerc u intervjuu "Večernjim novostima".
Glavni haški tužilac drži i da je Žalbeno vijeće imalo dovoljno razloga da potvrdi prvostupanjsku presudu Gotovini i Markaču.
"Neće vas iznenaditi da su, po našem mišljenju, dokazi koji su izvedeni tokom dvogodišnjeg suđenja i sažeti na 1300 stranica prvostepene presude, dovoljni da bi se jednoglasno potvrdila prvostepena osuđujuća presuda. Međutim, moramo prihvatiti da su trojica sudaca to vidjela drugačije", istakao je Bramerc u intervjuu ovom beogradskom listu.
Bramerc ne dijeli stajališta u javnosti da je "međunarodna pravda pokazala slabosti na presudama Gotovini i Markaču", ali ocjenjuje da su reagovanja javnosti ukazala na to "da postoji jaz između postupka odlučivanja i presude s jedne strane i načina na koji ih razumiju zajednica i žrtve, te vanjski faktori, s druge strane".
"Zato bi bila korisna detaljnija konačna presuda koja bi se bavila nekim od pitanja na koja su ukazali suci u izdvojenim mišljenjima", sugerisao je glavni haški tužilac.
Bramerc je, međutim, istaknuo da zahtjevi za reviziju presuda u Den Haagu nemaju uporište u realnosti.
"To, naravno, nije moguće. Mislim da takvi komentari više odražavaju frustracije izazvane nedavnim oslobađajućim presudama, nego što predstavljaju ozbiljan prijedlog. Postupak preispitivanja je moguć samo u izuzetnim situacijama. Ta procedura je korištena samo 11 puta od osnivanja Tribunala, i to samo jednom uspješno", naglasio je Serž Bramerc i objasnio pod kojim bi se uslovima ponovno moglo suditi Gotovini i Markaču.
"Po Pravilniku o postupku i dokazima, moj ured može pokrenuti postupak za preispitivanje u roku od godinu dana od konačne presude. Međutim, to je izvanredni postupak koji treba zadovoljiti vrlo stroge uvjete. Zahtjev za preispitivanje bit će odobren samo ukoliko imamo dokaze za nove činjenice s kojima stranke nisu bile upoznate tjekom postupka, a koje smo se potrudili pronaći i koje mogu znatno utjecati na presudu", objasnio je Bramerc i naglasio da Srbija nije strana u postupku i nema pravnih mogućnosti reagovati na presudu.