Dok se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji, Brisel zapošljava službenike koji govore crnogorski jezik, čime počinje praktična priprema da taj jezik postane 25. zvanični jezik EU.
Pravna služba Savjeta EU traži asistente koji će pomagati u izradi ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, koji sadrži pravila pod kojima se zemlja pridružuje bloku, kao i u prevođenju zakonodavstva, piše briselski portal Politico.
"Otvaraju se prve mogućnosti za građane Crne Gore da grade karijere u institucijama EU", rekla je crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Crna Gora je zatvorila polovinu pregovaračkih poglavlja i želi da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Nakon pristupanja, crnogorski će biti uvršten među zvanične jezike EU.
Pročitajte još:
Merc presjekao: Crna Gora do 2030. u EU, nema ulaska u paketu sa Srbijom
Kako je za Politico rekao diplomata uključen u pregovore o pristupanju, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, Crna Gora će za dokumenta Evropske unije koristiti latinicu, a ne ćirilicu. U toj zemlji se oba pisma uče u školama, ali je latinica češće u upotrebi.
Crnogorski jezik razumiju govornici hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika, a razlike među njima su male. Sličnosti među južnoslovenskim jezicima "veće su od 95 odsto", rekao je za Politico profesor lingvistike na Univerzitetu Crne Gore Igor Lakić.
EU će zaposliti nove prevodioce
Evropska unija zapošljava veliki broj prevodilaca kako bi osigurala da njeno zakonodavstvo bude dostupno na 24 zvanična jezika, što godišnje košta oko milijardu evra. Ako crnogorski postane 25. zvanični jezik, biće potrebno angažovati dodatne prevodioce i tumače, uprkos velikoj sličnosti sa hrvatskim jezikom.
Lakić smatra da su prevodioci za crnogorski potrebni uprkos toj sličnosti, jer se ne radi samo o lingvističkom pitanju, već i o "političkim, ekonomskim i drugim karakteristikama… koje jedino prevodioci iz te četiri zemlje mogu pravilno da prenesu na različite jezike".
Jezička politika na Balkanu i dalje izaziva podjele. Podgorica je crnogorski jezik unijela u Ustav i uspjela da ga međunarodno afirmiše, dok ga je Srbija kritikovala kao politički projekat, prenosi CdM.