BEOGRAD/ZAGREB - Đuro Brodarac i Vladimir Milanković najvjerovatnije su odgovorni za nestanke i ubistva Srba u Sisku od 1991. do 1992. godine, kada je ubijeno i nestalo na stotine srpskih civila, što predstavlja jedan od najmasovnijih ratnih zločina u Hrvatskoj, saopštila je zagrebačka Inicijativa mladih za ljudska prava.
U saopštenju se navodi da je Brodarac (na slici) u vrijeme počinjenja ovih zločina bio načelnik Policijske uprave u Sisku, a Milanković njegov zamjenik.
Inicijativa poziva da se ispita uloga i ostalih osoba koje su učestvovale u izvršenju ovih zločina, jer sama njihova masovnost ukazuje da je u njima učestvovala znatno veća grupa ljudi.
U saopštenju se navodi da je, prema određenim indicijama, u Sisku u tom razdoblju ubijeno i nestalo do 600 civila srpske nacionalnosti, što ovaj skup zločina čini jednim od najmasovnijih počinjenih u ratu u Hrvatskoj.
Inicijativa mladih za ljudska prava navodi da su Brodarac i Milanković gotovo 20 godina izbjegavali pravdu, a žrtve ovih zločina, kao i njihove porodice, nisu uspijevale da dobiju nikakvu satisfakciju niti priznanje.
U saopštenju se podsjeća da su neke od porodica žrtava bile primorane da plate visoke troškove sudskih postupaka nakon što su tražile naknadu štete zbog gubitka članova uže porodice.
Ova nevladina organizacija pozvala je hrvatsko tužilaštvo i policiju da dodatno istraže okolnosti počinjenja svih ovih zločina i prikupe sve relevantne informacije kako bi uspjelo procesuiranje što većeg broja zločina počinjenih u Sisku u ovom periodu.
Inicijativa mladih za ljudska prava je i ranije upozoravala da postoji dovoljno indicija protiv Brodarca i Milankovića, dok su i druge organizacije za ljudska prava, kao što je Amnesti internešnel, takođe upozorile na ovo.
Podsjeća se da je hrvatski državni tužilac Mladen Bajić predložio prebacivanje ovog slučaja tužilaštvu u Osijeku, jer sisačko tužilaštvo nije ozbiljno pristupalo ovom slučaju i zbog političkih pritisaka.
Ova nevladina organizacija navodi da je Brodarac uživao svojevrsnu političku zaštitu Hrvatske demokratske zajednice.
"Nadamo se da će ovaj slučaj završiti pravdenim suđenjem u kojem će biti zadovoljena pravda za žrtve ove velike grupe zločina nad civilima", navodi se u saopštenju zagrebačke Inicijative mladih za ljudska prava.
Inicijativa mladih za ljudska prava postoji kao udruženje i u Beogradu.
Hrvatska policija jutros je uhapsila tri osobe zbog komandne odgovornosti za ratne zločine na sisačkom području. Riječ je o Vladimiru Milankoviću, ratnom komandantu specijalne policije u Sisku, i Đuri Brodarcu, tadašnjem načelniku PU Sisačko-moslavačke i još jednoj osobi, javili su hrvatski mediji.
Zagrebački novinar Domagoj Margetić je 20. aprila 2010. godine predao Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu svu dokumentaciju o svom istraživanju u slučaju ''Sisak'' iz 1991. i 1992. godine, među kojima su strogo poverljivi dokumenti Ministarstva odbrane Hrvatske i popisi žrtava i ubica.
Margetić, koji je od 2005. godine istraživao zločine u slučaju ''Sisak'', naveo je da je u tom periodu ubijeno ili se vode kao nestali čak 611 civila, građana Hrvatske, od čega 595 Srba, 14 Hrvata i dva Bošnjaka.
Prema njegovim saznanjima, ratni zločin nad 611 cvivila u Sisku, uglavnom Srba, tokom 1991. i 1992. godine počinile su dvije regularne jedinice iz sastava hrvatske specijalne policije ''Handžar divizija" kojom je komandovao Ekrem Mandal i zloglasni ''Vukovi'' pod komandom Žarka Peše. On je naveo da odgovornost za zločin snosi i HDZ, pošto je čovek preko koga je išla cijela operativa današnji ministar unutrašnji poslova Hrvatske Tomislav Karamarko.
On je izjavio da su jedinice koje su počinile zločin bile neposredno nadređene ratnom načelniku Sisačko-moslavačke Policijske uprave Đuri Brodarcu.
Prema Margetićevom istraživanju, od ukupnog broja ubijenih i nestalih, 129 žrtava su bili penzioneri, 42 su bili radnici Rafinerije u Sisku, 81 sisačke Železare, 14 je radilo u Pošti, petoro u Pošti u Petrinji, 18 je radilo na željeznici, 25 u bolnici, 68 u fabrici ''Gavrilović'', osmoro u Skupštini opštine Sisak i devetoro u Skupštini opštine Petrinja. Među ubijenima bilo je 120 žena, od kojih 26 penzionerki, 87 radnica, dok za sedam žena nema podataka o radnom statusu.