BEOGRAD - U Srbiji ima 30 000 korisnika narodnih kuhinja, što je za skoro 50 odsto više nego prošle godine.
Prema najnovijim podacima Crvenog krsta, na zajedničkom kazanu, umjesto 21 000 ljudi, sada se hrani više od 30 000 ljudi, a najalarmantnije je što na veknu hljeba i pola litra kuvanog jela čeka i 6 000 djece, od kojih je 2 500 mlađe od 10 godina.
Stručni saradnik za socijalnu djelatnost Crvenog krsta Dragica Kljajić kaže da broj korisnika narodnih kuhinja u Srbiji raste iz dana u dan.
"U odnosu na prošlu godinu, broj narodnih kuhinja je sa 59 porastao na 70. Više od 6 000 djece hrani se iz zajedničkog kazana, a 2 500 njih je mlađe od 10 godina", rekla je ona srbijanske medije.
Ova crna statistika nije još kompletna, jer narodne kuhinje ne postoje u nekim od najsiromašnijih opština Srbije kao što su Dimitrovgrad, Bosilegrad, Crna Trava, Lebane, Vlasotinci, Trgovište...
"Situacija je najteža na jugoistoku Srbije. Iako tamo postoji velika potreba za narodnim kuhinjama, lokalne samouprave nemaju mogućnost da ih otvore. S druge strane, neke predsednike opština sramota je da priznaju da su građani siromašni", kaže Kljajićeva.
Vlada Srbije je za naredni period izdvojila oko 330 miliona dinara (oko tri miliona evra) za rad narodnih kuhinja i nabavku paketa sa hranom i sredstvima za higijenu.
Oko 220 miliona dinara (oko dva miliona evra) namijenjeno je za kupovinu namirnica za rad 70 narodnih kuhinja, dok će ostatak otići za nabavku paketa za građane u najsiromašnijim opštinama.
U Srbiji, koja bez Kosova ima oko osam miliona stanovnika, milion građana evidentirano je kao siromašno, više od 300 000 djece živi ispod ili na samoj granici siromaštva.
Procenat siromašnih je tri odsto veći na selu nego u gradovima, oko 10 odsto kod starog seoskog stanovništva i iznad devet odsto kod djece do 14 godina, svako treće seosko domaćinstvo suočava se sa siromaštvom, pri čemu je situacija najnepovoljnija u jugoistočnoj Srbiji.