ZAGREB - Hrvatska i Mađarska ocijenile su u petak da je sukob oko Ine i MOL-a poslovni, a ne međudržavni konflikt, no Budimpešta traži da Zagreb odustane od kaznenog progona šefa mađarske naftne firme što hrvatska vlada odbacuje tvrdeći da je riječ o pravosudnoj stvari i poziva da se spor riješi za pregovaračkim stolom.
"Mi ćemo prihvatiti ako oni u Hrvatskoj žele nastaviti određene aktivnosti pod okriljem države i preuzeti određenu imovinu u državne ruke... ali to se mora napraviti na civilizovan način bez hapšenja ikoga ili bez podizanja upitnih optužbi", rekao je u petak mađarski premijer Viktor Orban.
On je u razgovoru za mađarski radio istakao da mu je cilj zaštita države od gubitaka i zaštita bilo kojeg mađarskog državljanina od nepravednog tretmana u Hrvatskoj, ali u isto vrijeme i garantovati da hrvatska strana u tome ne bude u nepovoljnom položaju.
Odgovarajući Orbanu, hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je da njegovu izjavu ne shvata kao ucjenu. "Izjavu mađarskog premijera nisam shvatio kao ucjenu, ali ne mogu se dogovarati o optužnicama. To tako ne ide ni u jednoj demokratskoj državi", ustvrdio je Milanović.
Šef vlade se nada da spor oko Ine i MOL-a neće uticati na vrijednost dionica hrvatske naftne kompanije i da se mogućnost prodaje MOL-ovih dionica hrvatskoj državi ili nekom drugom zainteresovanom kupcu treba dogovoriti u okviru pregovora o izmjeni dioničarskog ugovora koji su u toku.
Pošto je za direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem izdana hrvatska potjernica zbog navodnog podmićivanja bivšeg premijera Ive Sanadera, mađarska vlada je od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica, uključujući i prodaju hrvatskoj vladi koja je uz MOL suvlasnik Ine.
Milanović je rekao da zasad ne može odgovoriti na pitanje je li Hrvatska spremna zadužiti se za kontrolni paket dionica. "Ono što mogu reći je da se neću kockati državnim financijama. Ja nisam nikakav investitor, štitit ćemo nacionalne interese ali ne na način da ulazim u nekakve nepredvidive aranžmane i da eventualno oštetim državni proračun", kazao je šef hrvatske vlade.
"Ako ne, možda postoje neki drugi strateški ulagači ukoliko je mađarska namjera da se to proda zaista takva i realna", dodao je naglašavajući da ko god da dolazi u Hrvatsku mora biti spreman na partnerski odnos.
I nekoliko hrvatskih ministara ocijenilo je da su odnosi Hrvatske i Mađarske puno širi i važniji od pitanja INA-e i MOL-a te da će se rješenje spora dogoditi tek nakon što se mađarska naftna firma javi sa službenim stavom.
Ministar privrede Ivan Vrdoljak kazao je da se MOL dosad nije obratio ni hrvatskoj vladi ni njemu lično kao glavnom pregovaraču, s konkretnim stavom.
"Kad takvo stajalište stigne moći će se očekivati stajalište hrvatske vlade i koraka koji će se potom poduzeti", rekao je Vrdoljak.
Šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić najavila je da će se u petak naveče u Budvi neformalno susresti s mađarskim kolegom Janos Martonyijem, koji je zbog spora otkazao učestvovanje na Croatia Summitu u Dubrovniku.
"Sigurno nećemo rješavati pitanje odnosa između MOL-a i hrvatske države kao strateških partnera, nego ćemo razgovarati o hrvatsko-mađarskim odnosima koji su, uza svo dužno poštovanje ipak nešto širi od toga", kazala je Pusić.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji u Veszpremu na zapadu Mađarske učestvuje na skupu srednjoevropskih pravosudnih ministara, izjavio je da neslaganje oko vlasničkih odnosa u Ini nije politički nego poslovni spor, a postupak protiv Hernadija nazvao je pravosudnim pitanjem.
I mađarski ministar pravosuđa Tibor Navracsics rekao je da taj slučaj treba gledati kao poslovno pitanje, a mađarski opozicioni čelnik Gordon Bajnai da je sukob između MOL-a i Ine dijelom napad hrvatskog državnog odvjetnika na Hernadija, a dijelom privredni spor.
Pod uticajem napetosti između Mađarske i Hrvatske oko Ine i MOL-a ove su sedmice dionice hrvatske i mađarske naftne kompanije platile danak na berzi, pri čemu je puno više pala dionica Ine nego ona MOL-a.
Cijena dionice Ine na Zagrebačkoj burzi na sedmičnom nivou je potonula za visokih 9,69 posto, dok je cijena dionice MOL-a na Budimpeštanskoj berzi zabilježila pad od 2,58 posto.
Mađarski mediji prenose da je Citigroup potvrdio ciljanu cijenu i preporuku o prodaji dionica mađarske naftne i plinske kompanije MOL, pod pretpostavkom da ne bude promjena u postojećoj vlasničkoj strukturi hrvatske INA-e.
"Smatramo da je najizgledniji scenario sporazum u nastavljenim pregovorima MOL-a i hrvatske vlade o budućnosti INA-e. Skeptični smo u pogledu mogućnosti da hrvatska vlada preuzme punu kontrolu nad INA-om kao i u pogledu sposobnosti bilo MOL-a bilo vlade da nađu kupca za svoje udjele, s obzirom na značajnu izloženost INA-e posustalom evropskom segmentu traganja i proizvodnje", procjenjuje analitičar Citija Mukhtar Garadaghi, a prenosi mađarski finansijski portal Portfolio.hu.
Prema cijeni dionica na jučerašnjem zatvaranju tržišta, INA-ina tržišna kapitalizacija iznosi oko 7,5 milijardi dolara, što znači da vrijednost MOL-ovog udjela u kompaniji iznosi 3,8 milijardi dolara, dodaje portal.