Ex -Yu

Ceremonija zatvaranja Tribunala u Hagu 21. decembra

Ceremonija zatvaranja Tribunala u Hagu 21. decembra
Foto: Ilustracija | Ceremonija zatvaranja Tribunala u Hagu 21. decembra

HAG - Ceremonija zatvaranja Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, poznatijeg kao Haški tribunal, održaće se 21. decembra, a 10 dana kasnije će i zvanično biti zatvoren i prestaće da postoji, rečeno je Tanjugu u Tribunalu.

Iz Haga napominju da će do kraja novembra, biti okončani svi prvostepeni i drugostepeni postupci koji se tiču ratnih zločina, budući da će prvostepena presuda Ratku Mladiću biti objavljena 22. novembra, a posljednja žalbena presuda u slučaju "Prlić" 29. novembra.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS), koji je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija osnovao kako bi preuzeo sve preostale funkcije Tribunala već je preuzeo nadležnost nad žalbenim postupcima protiv Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja, kao i u ponovljenom suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Ukoliko bude uložena žalba na prvostepenu presudu Ratku Mladiću, koja će biti izrečena 22. novembra, taj postupak će automatski preći u nadležnost Mehanizma, naveli su u Tribunalu.

Prije zvanične ceremonije zatvaranja, Tribunal će, kako kažu u tom sudu, održati prigodni skup 4. decembra 2017. u Njujorku, dok je posljednji akademski simpozijum planiran za 18. decembar u Hagu.

U Hagu podsjećaju da je, u okviru priprema za zatvaranje, Tribunal u prethodne dvije godine organizovao niz skupova o praksi njihovog rada, "kako bi drugima omogućio da njegova dostignuća koriste kao osnovu za dalji rad".

Tokom više od 24 godine rada Tribunal, osnovan 25. maja 1993. godine Rezolucijom 827 Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije, je procesuirao je 161 optuženog, od kojih su više od polovine bili Srbi, uglavnom najvišeg politickog i vojnog ranga u Srbiji i Republici Srpskoj.

I pored zamjerki na selektivnu pravdu koju je dijelio svih ovih godina osuđujući uglavnom Srbe, Haški tribunal kaže da je ponosan na svoj rad.

"Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju je izuzetno ponosan na to što je presudio ili na drugi način priveo pravdi svako od 161 lica protiv kojih je tužilac podigao optužnice za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije tokom sukoba devedesetih godina XX vijeka", navode u tom sudu.

Srbima, koji su činili vojni i politički vrh tadašnje Srbije i RS su pred tim sudom izrečene kazne koje kada se saberu iznose oko 1.200 godina zatvora.

Sa druge strane, Haško tužilaštvo je od drugih naroda uključenih u sukobe optužilo mahom vođe paravojnih i terorističkih organizacija koji su nakon suđenja oslobađani od optužbi, kao što su Naser Orić, Ramuš Haradinaj, Ante Gotovina, Mladen Markač.

Jedan od trojice glavnih aktera u ratnim sukobima zbog kojih je Tribunal osnovan - nekadašnji predsjednik Srbije i SRJ Jugoslavije Slobodan Milošević, 2005. godine je umro u pritvorskoj jedinici tog tribunala.

Protiv Alije Izetbegovića je bila podignuta optužnica, dok je, prema riječima tadašnje glavne tužiteljke Tribunala Karle del Ponte, protiv Franje Tuđmana bila u pripremi, kada je preminuo.

Kada je u pitanju nasljeđe ovog međunarodnog suda koje za njim ostaje, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je 2010. godine Rezolucijom 1966 Tribunalu dao mandat da omogući osnivanje informacionih i dokumentacionih centara u državama bivše Jugoslavije.

Ti centri će omogućavati digitalni pristup elektronskim primjercima svih javnih spisa i arhivskog materijala Tribunala.

"Tokom više od 24 godine rada, Tribunal je stvorio ogromno bogatstvo sudskih dokumenata i spisa, koji uključuju dokaze, presude, naloge, odluke, svjedočanstva hiljada svjedoka, dokazne predmete i transkripte i audio-vizualne snimke postupaka vođenim pred njim", navode u Tribunalu. 

Dodaju da ti spisi predstavljaju izuzetno vrijedan izvor informacija o radu Međunarodnog suda kao i o događajima koji su se dogodili u bivšoj Jugoslaviji tokom sukoba devedesetih godina XX vijeka. 

"Osim što će biti od ogromne važnosti i vrijednosti žrtvama i članovima njihovih porodica, oni su takođe izuzetan izvor za pravne stručnjake koji se bave predmetima u vezi s ratnim zločinima, kao i za nacionalne vlasti, nevladine organizacije, predstavnike akademske zajednice, pedagoge, istoričare, novinare i druge predstavnike civilnog društva aktivne na polju tranzicijske pravde", smatraju u Tribunalu.

Rad ovog suda godinama prate kontroverze. Zanimljivo je da je sudski ljekar Hose Pablo Barjabar, koji je radio pri UNMIK-u, 2010. godine skrenuo pažnju da je u Njemačkoj, uz odobrenje Haškog tribunala, uništeno 400 uzoraka DNK žrtava na Kosovu.

Barjabar je u intervjuu za švajcarski dnevnik Vreme tada naveo da su njemački policajci na Kosovu, 1999. godine skupili 400 uzoraka DNK, te da je 2002. godine tražio te uzorke za identifikaciju.

"Nijemci su rekli da su ih uništili jer im je Haški tribunal to dozvolio”, rekao je Barjabar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije