BEOGRAD - Zahtjev za rehabilitaciju komandanta Gorske garde kraljevske vojske u otadžbini za vrijeme Drugog svjetskog rata, Nikole Kalabića, izazvao je reakcije javnosti, prije svega stručne.
Dok jedni u tome vide pokušaj prekrajanja istorije, drugima je to način da se istraži prava uloga Kalabića, posebno da li je on bio taj koji je izdao generala Dražu Mihailovića.
Inače, zahtjev za rehabilitaciju, kako prenose beogradski mediji, podnijele su Višem sudu u Valjevu Kalabićeva unuka Vesna Dragojević, kao jedini direktni potomak, i njene tri ćerke.
Predsjednik Socijaldemokratske unije Žarko Korać među onima je koji smatraju da Kalabić nikako ne bi smio biti rehabilitovan, jer, kako kaže, takva je inicijativa "prekrajanje" istorije.
U izjavi Tanjugu Korać kaže i da "takvih pokušaja ima samo u Srbiji".
"Ovdje se uopšte ne radi o pokušaju rehabilitacije, već o prekrajanju istorije. Zanimljivo je da takve pokušaje nemamo u drugim delovima Evrope. Naime, ne znam da je bilo iko u Norveškoj pokušao sudski da rehabilituje njihovog ratnog premijera Kvislinga ili u Francuskoj maršala Petena koga je, inače, posle rata Šarl De Gol osudio na smrt", objasnio je Korać.
Prema njegovim riječima, istorija ne može da se reinterpretira u sudnicama i dodao da se to u Srbiji neprekidno pokušava.
"Mislim da je vrlo opasno za naše društvo kada razgoravamo o pomirenju u regionu i dobrosusedskim odnosima. Ovo je jedna od stvari koje će da izazovu vrlo mračne asocijacije kod ljudi čije su porodice bile žrtve politike koju je Kalabić zastupao", naglasio je Korać.
Dodao je i da je opšte poznato da je Kalabić izdao generala Mihailovića, odnosno da je pomogao OZNI da ga uhapsi.
"Zanimljivo je da Srbija istovremeno rehabilituje sudski i Mihailovića i čoveka koji ga je izdao OZNI, odnosno koja je uspela da ga uhapsi zahvaljujući njegovoj pomoći", naveo je Korać.
Za potpredsjednika Srpskog pokreta obnove Aleksandra Čotrića, međutim, sudski postupak za rehabilitaciju Kalabića zapravo bi bio od pomoći da se konačno utvrde prave činjenice o izdaji Mihailovića.
"Sud će u za to predviđenom postupku da utvrdi ima li elemenata za Kalabićevu rehabilitaciju. Po mom mišljenju, za to ima sasvim dovoljno okolnosti i činjenica, jer mislim da je on bio Mihailovićev bliski saradnik, njegova desna ruka, iako je bilo mnogo kontroverzi u vezi njegove ulogu prilikom zarobljavanja generala", kazao je Čotrić.
On je dodao da je Kalabić bio patriota, antiafašita, da je bio protiv okupatora, te da nije činio ratne zločine.
Priča o izdaji, kako je dodao, ujdurma je komunista kako bi stvorili uvjerenje u poslijeratnoj Jugoslaviji da je Mihailovića izdao čak i blizak saradnik.
"Komuinisti su prekrajali istoriju posle Drugog svetskog rata i dugo godina kasnije, a sada se samo stvari postavljaju na svoje mesto i šira javnost saznaje šta se zapravo dešavalo", ukazao je Čotrić.
Istoričar Bojan Dimitrijević smatra da je dobro što će se otvoriti pitanje Kalabića prije svega zbog "sporne istorijske uloge tokom rata i u vrijeme zarobljavanja generala Draže Mihailovića".
Dimitrijević, međutim, kaže da termin rehabilitacija nije baš adekvatan, jer Kalabić nije osuđen ni po jednom osnovu, pa nema zašta da se rehabilituje, ali zbog sporne istorijske uloge i tokom rata i u periodu zaroboljavanja Mihailovića to možda jeste adekvatan način da se provjere istorijske činjenice.
Ukazujući da je lična istorija Kalabića zanimljiva, Dimitrijević je podsjetio da je on najprije kao rezervni oficir pristupio po okupaciji odredima Koste Pećanca, a potom u septembru 1941. godine prešao u legalne odrede jugoslovenske vojske i postao jedan od vodećih komadanta te vojske u Srbiji.
"Njegovo angažovanje u operaciji hapšenja Mihailovića je jedno od najspornijih i volio bih da se dokumenta, koja su sačuvana u arhivima BIA, sudski verifikuju, jer je po njima vidiljivo da je on imao ulogu u hapšenju Mihailovića", tvrdi Dimitrijević i ukazuje da o tome govore njegova pisma koja su sačuvana, ali i nekoliko fotografija koje su ostale u arhivi BIA.
On je naveo da postoji nekoliko optužbi protiv Kalabića, ali da one nisu sudske, već su ih uputili partizani, a prema kojima su Kalabićeve jedince progonile komunističke simpatizere na prostoru Šumadije 1943. godine.
"U ostalim okolnostima Kalabićeva vojna istorija je standardna i nema razlike u odnosu na druge komandante te vojske. Ipak, najspornija je njegova uloga u hapšenju Draže Mihailovića", zaključio je Dimitrijević.