PRIŠTINA - Crnogorskoj i hrvatskoj nacionalnoj zajednici na Kosmetu prijeti istrebljenje, ocijenjeno je na Okruglom stolu "Položaj manjinskih zajednica na Kosovu s posebnim naglaskom na položaj crnogorske i hrvatske nacionalne zajednice", koji je organizovalo Udruženje Crnogoraca "Lovćen".
U osvrtu na situaciju u kojoj žive ove dvije nacionalne manjine, predsjednik "Lovćena" Lazar Radulović upozorava da kosovske institucije, uprkos apelima Crne Gore i uslovu da neće biti razmjene ambasadora, i dalje odbijaju da riješe pitanje ustavno-pravnog statusa Crnogoraca.
"Neprihvatljivo je da se pitanje položaja crnogorske i hrvatske nacionalne zajednice `gura pod tepih`, čime se ugrožava osnovno ljudsko pravo na vjersku i nacionalnu pripadnost" - rekao je Radulović uz napomenu da, ukoliko u okviru ustavne reforme kosovski parlament i Ustavna komisija ne proglase ove dvije nacionalne zajednice za ustavne kategorije, za koju godinu na Kosovu neće biti ni Crnogoraca ni Hrvata.
Radulović je ukazao na to da Crnogorci ne traže ništa više od drugih manjinskih zajednica - "traže izjednačavanje sa manjinskim zajednicama koje do juče nisu postojale". Zbog toga očekuje da Crna Gora i Hrvatska nastave sa diplomatskim pritiscima kako bi nadležne institucije Kosova u okviru ispunjavanja evropske agende prethodno riješile pitanje ustavno-pravne zaštite crnogorske i hrvatske nacionalne zajednice.
Radulović je iznio stav, koji je načelno podržan od svih učesnika, da crnogorskoj nacionalnoj zajednici moraju pripasti dva rezervisana poslanička mjesta u kosovskom parlamentu, čime će biti ispunjena diplomatska nota vlade i predsjednika Crne Gore, koji traže da se prije razmjene ambasadora riješi ustavno-pravni status crnogorske nacionalne zajednice na Kosovu.
"Ispunjavanjem tog uslova biće stvorene kakve-takve pretpostavke za povratak dvadesetak hiljada Crnogoraca iz izbegličkih kampova po Crnoj Gori i Srbiji" - kazao je Radulović, optužujući kosovske i međunarodne institucije da snose odgovornost za nestanak Crnogoraca sa Kosova, na kome ih je, prema podacima iz marta 1999. godine, živjelo oko 25 000.
Zvanično zbog "spriječenosti“, a nezvanično iz revolta zbog ćutanja kosovskih lidera o ovom problemu, predstavnici Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore nisu prisustvovali Okruglom stolu, ali su u zvaničnoj depeši dostavljenoj organizatorima Okruglog stola upozorili da se Crna Gora ne može pomiriti sa nedefinisanim statusom crnogorske nacionalne zajednice na Kosovu.
Predstavnici hrvatske ambasade istakli su da je neodrživ vanustavni položaj hrvatske zajednice na Kosovu i zatražili da nadležne kosovske institucije prihvate realnost da su Hrvati, uz Srbe, Crnogorce, Albance i Turke, najstarije nacionalne zajednice na Kosovu i da shodno tome mora biti regulisan njihov položaj Ustavom Kosova.