ZAGREB - Pitanja ekonomije i bezbjednosti na Mediteranu bila su tema drugog dana rada "Kroacija samita" (Croatia Summit 2011), koji se šestu godnu održava u Dubrovniku, gdje se okupio velik broj zvaničnika država regiona, EU i SAD, kao i čelni ljudi brojnih međunarodnih organizacija.
Učesnici panel rasprave o ekonomiji složili su se da novi okvir za podsticanje ekonomskog razvoja nakon globalne ekonomske krize podrazumijeva stvaranje povoljne klime za ulagače, kako bi se pojačala konkurentnost na jugoistoku Evrope.
"Nužno je prepoznati potencijal za investicije koje će biti glavni pokretač razvoja u jugoistočnoj Evropi, a naročito u Hrvatskoj", rekao je hrvatski ministar privrede Đuro Popijač, ističući da su hrvatski prioriteti privlačenje ulaganja u energetiku, saobraćajnu infrastrukturu, poljoprivrednu proizvodnju i turizam.
Prema riječima austrijskog šefa diplomatije Mihaela Špindelegera, članstvo u EU jeste važno, ali treba izbjeći rašireno vjerovanje da će ulaskom u Uniju strana ulaganja poteći sama od sebe.
"Za to je potrebna povoljna klima koju Hrvatska treba da obezbijedi", rekao je Špindeleger, a prenose hrvatski mediji.
Po ocjeni generalnog sekretara Savjeta za regionalni razvoj Hidajeta Biščevića, region se mora profilirati kao trajno stabilan i predvidiv kako bi privukao strana ulaganja.
U raspravi u izmijenjenoj bezbjednosnnoj situaciji na Mediteranu, hrvatski ministar odbrane Davor Božinović je rekao da su "ustanci u arapskom svijetu prilika za demokratizaciju tog dijela svijeta, ali i izazov za bezbjednost".
Kiparski šef diplomatije Markos Kiprijanu je izjavio da nužno pomoći stanovništvu sjevera Afrike da demokratizacija ne bude uzrok nestabilnosti i dodao da ne treba dopustiti da proces iskoriste ekstremisti.
Zamjenica pomoćnika generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Sefani Babst je rekla da je "arapsko proljeće" došlo neočekivano, ali "moramo ga pozdraviti jer donosi novi podsticaj za promjene na sjeveru Afrike".
Bugarski premijer Bojko Borisov rekao je da je za Bugarsku ulazak svih država iz regiona u EU strateški važno i izrazio nadu da Unija nije zatvorila vrata za nove članice.
Prema njegovim riječima, Hrvatska, Srbija i Crna Gora napreduju na putu ka EU, a Albanija, Bosna i Hercegovina zaostaju.
"Istorijski nagomilani problem na Balkanu mogu da se prevaziđu samo putem integracija. Tako i granične linije u tom dijelu Evrope mogu, umjesto da dijele, postanu objedinjujuće", istakao je Borisov.
On je ukazao i na izuzetno važnu saradnju država u regionu na ubrazanoj izgradnji Opšteevropskih transportnih koridora 4, 5, 7, 8, 9 i 10, kao i na integrisanom energetskom tržištu u Jugoistočnoj Evropi, koje odgovara prioritetima i ciljevima Energetske strategije EU.
Na samitu, pored predstavnika Hrvatske, učestvuju premijeri Crne Gore, Slovenije i Makedonije, Igor Lukšić, Borut Pahor i Nikola Gruevski, zatim predsjednici vlada Albanije, Bugarske i Belgije, Salji Beriša, Bojko Borisov i Iv Leterm, kao i komesar za širenje EU i evropsku politiku susedstva Štefan File.
Na ovogodišnjem samitu, pod nazivom "Nova decenija za Jugoistočnu Evropu - dovršetak tranzicije", Srbija ne učestvuje zbog učešća Hašima Tačija, koji je najavljen kao premijer Kosova, a izostali su i predstavnici BiH.
Arbitražni dogovor primjer i drugima
Hrvatsko-slovenački dogovor o arbitraži o spornim graničnim pitanjima morao bi da posluži kao model i drugim zemljama u regionu u rješavanju međusobnih problema i to prije nego što dođu do samog kraja pregovaračkoga procesa sa EU, ocijenili su premijeri Hrvatske i Slovenije Jadranka Kosor i Borut Pahor.
"Način na koji smo riješili problem koji je punih 18 godina stajao na stolu neriješen, bez ikakve vizije o tome kada bi mogao da bude riješen, primjer je drugima", rekla je Kosorova novinarima nakon sastanka sa Pahorom na marginama "Kroacija samita".
Govoreći o hrvatsko-slovenčkom dogovoru o arbitraži o spornim graničnim pitanjima zbog kojih su hrvatski pregovori sa EU neko vrijeme bili blokirani, Pahor je rekao da je problem bio u tome što se između dvije zemlje akumulirala strast, negativna energija i nespremnost na rješenje pitanja koje se možda moglo riješiti početkom devedesetih.