PODGORICA - U Jadranu je otkriven novi aktivni tektonski rascjep, koji bi mogao uzrokovati veliki zemljotres, tako da je za region južne Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije neophodno ponovo procijeniti opasnost od cunamija, piše američki časopis "Džiolodži".
Pozivajući se na istraživanje američkih i hrvatskih stručnjaka, časopis navodi da novootkriveni tektonski rascjep, koji prolazi ispod Jadranskog mora, aktivno gradi dalmatinska ostrva i dinarske planine u Hrvatskoj.
Geolozi su ranije vjerovali da su dalmatinska ostrva i dinarske planine prestali da rastu, odnosno da se izdižu iz mora, prije 20 do 30 miliona godina.
Američki časopis objašnjava da se novi rascjep, od područja sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini Visa, pruža u smjeru sjeverozapada najmanje 200 kilometara ispod morskog dna.
Prema riječima glavnog istraživača Ričarda Beneta sa Univerziteta Arizona u Tusonu, rascjep nastaje na dijelu gdje prednji rub evroazijske ploče nasjeda i klizi preko bivšeg dijela afričke ploče, koji se naziva južnojadranska mikroploča.
"To je zona sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine", kazao je Benet, koji je s kolegama utvrdio da se peta "italijanske čizme" približava hrvatskoj obali brzinom od četiri milimetra godišnje. Radi poređenja, pomjeranja na poznatom rascjepu St. Andreas u Kaliforniji su i deset puta brža.
Sa tempom približavanja od 4,5 kilometara u milion godina, italijanska i hrvatska obala mogle bi se spojiti za 50 do 70 miliona godina, izračunali su stručnjaci.
Region duž podmorskog rascjepa nema dokaza o potresu velike jačine u posljednih dvije hiljade godina.
"Međutim, ako je rascjep takvog tipa da se može naglo pokrenuti, za regiju je potrebno ponovo procijeniti opasnost od cunamija", rekao je Benet i istakao da to ima implikacije za južnu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju.
Na svom najjužnijem kraju, novootkriveni rascjep povezan je sa seizmički aktivnom zonom dalje na jug, koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku 1667. godine, kao i u Crnoj Gori 1979. godine.