Ex -Yu

DW: Promjena granica na Balkanu više nije tabu tema

DW: Promjena granica na Balkanu više nije tabu tema
Foto: Ilustracija | DW: Promjena granica na Balkanu više nije tabu tema
N.N.

Evropska unija i dalje je veoma zainteresovana za rješenje spora između Srbije i Kosova, ali ne želi da nameće svoja rješenja. Pritom ni promjena granica više nije nezamisliva - pod izvjesnim uslovima.

Do prije nekoliko dana su susret predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovog kosovskog kolege Hašima Tačija u Briselu, a potom i predviđeni Vučićev govor na Kosovu, najavljivani kao važni događaji koji će predstavljati prekretnicu u odnosima dviju država. Očekivao se veliki korak napred u rejšavanju kosovskog problema. Do toga međutim nije došlo, mada se i Evropska unija zalagala za susret.

Igor Šoltes, opunomoćenik EU za Kosovo i izvjestilac Evropskog parlamenta za tu zemlju u razgovoru za DW nije krio svoje razočarenje i izvjesnu bespomoćnost takvim razvojem događaja, tim pre što su uoči propalog susreta obje strane najavljivale kako postoji ozbiljna namjera da se pronađe rješenje.

"Niko nije očekivao da će rješenje problema koji postoji već toliko godina biti pronađeno preko noći", kaže Šoltes, ali ipak je postojala nada da će ovaj puta biti postignut značajan pomak.

"No šanse za nastavak dogovora još postoje. Razgovori se moraju nastaviti, jer se radi o važnim pitanjima i za ljude koji tamo žive i za cijeli region", kaže Šoltes.

Kontroverza oko promjene granica

Sada neodržani susret dvaju predsjednika najveću pažnju je izazvao jer je, kao njegova priprema, u javnost plasirana ideja o mogućoj dogovornoj promjeni granica i razmjeni teritorija kao rješenju kosovskog pitanja.

Čim je formulisan, taj koncept izazvao je brojne i vrlo oprečne reakcije. Dok su zagovornici naglašavali važnost rješenja do kojeg dvije strane dolaze zajednički, na demokratski i transparentan način, protivnici su naglašavali da se time stvaraju novi presedani, te da će nastati nova dinamika koja će imati nesagledive, negativne posljedice po druge zemlje u regionu.

Ni Evropska unija nije u prvom trenutku tačno znala, šta bi s tom idejom započela.

"Niko ne želi otvoreno da podržava promjenu granica na etničkim principima, jer to može onda da povuče različita druga pitanja", kaže Šoltes.

"Zato smo mi naglasili, da svi razgovori koji se u tom smjeru vode moraju biti u skladu s načelima međunarodnog prava. To je okvir unutar kojeg se i pitanje promene granica može i mora rešavati", jasan je opunomoćenik EU za Kosovo.

Osnovni stav je da je u načelu sve dobro o čemu se dvije strane dogovore, ali je pritom nužno potrebno da taj dogovor ima demokratsku legitimaciju. To znači da dva predsjednika ne mogu naprosto o nečemu da se dogovore, već da oni moraju da imaju podršku, kako u svojim parlamentima, tako i među narodom, budući da se radi o vrlo zahtevnim pitanjima i dalekosežnim odgovorima.

"I u međunarodnom pravu važi da, kada se dve strane dogovore o nekim ključnim stvarima, to je njihova stvar – ukoliko je to u skladu s nekim međunarodnim normama", kaže Šoltes. No problem je to što trenutno nije sasvim jasno u kom će se pravcu kretati razgovori između Beograda i Prištine.

Strah od sadržaja pandorine kutije

Kritičari promjene granica boje se prije svega domino-efekta u regionu. Ako se pristane na promenu granica na etničkim principima na Kosovu, to bi, smatraju, moglo da povuče i pitanje drugih granica u okolnim zemljama, recimo u Bosni i Hercegovini, Makedoniji ili Crnoj Gori.

Među žestokim protivnicima te ideje je i poslanica iz redova stranke Zelenih i bivša predsednica poslaničke grupe te stranke u Evropskom parlamentu Rebeka Harms. Ona je uvjerena da bi realizacija tog predloga dovela do ponovnog otvaranja i zaoštravanja upravo onih linija sukoba na Zapadnom Balkanu, koje poznajemo već dugi niz godina.

"Ja smatram da onaj ko govori o promjenama granica i razmeni teritorije koristeći etničku argumentaciju, taj ponovo raspiruje staru vatru nacionalističkih sukoba. Time bi se na Balkanu otvorila Pandorina kutija", upozorava Harms.

Igor Šoltes svestan je da rizik postoji, ali naglašava da je u svakoj zemlji situacija drugačija, te da se svaki problem mora gledati odvojeno, kao problem za sebe. Zato se, uvjeren je, ono što važi za jedan problem, ne može automatski projektovati na druge.

"Ako postoje dvije strane koje žele da sklope dogovor u suglasnosti svih relevantnih institucija, to je sasvim drugačija situacija nego kada to hoće samo jedna strana, bez obzira da li se radi o mijenjanju granica ili o otcjepljenju. Zbog toga bi to trebalo posmatrati odvojeno", kaže Šoltes.

"Svaki dogovor je zaseban, za sebe, jedino što mora biti u skladu s međunarodnim pravilima“, stav je izvjestioca Evropske unije za Kosovo.

Grčka i Makedonija kao primjer

Za Evropsku uniju je dosadašnji tok pregovora između Grčke i Makedonije oko imena primjer kako bi trebalo rješavati probleme na Balkanu. "To je taj model dogovora koji pokazuje: gdje je volja, tu je i put. Kad se dvije strane zajedno dogovore, to EU podržava", kaže Igor Šoltes.

Ostaje samo da se vrata dijaloga i dalje drže otvorenim. Pritom EU ne nameće neki svoj model, neko rješenje, već želi da se dvije strane dogovore u skladu s načelima međunarodnog prava.

"Na kraju krajeva, ljudi u tim zemljama moraće da žive s tim rješenjima. U osnovi je najvažnije da Beograd i Priština znaju kakvu budućnost vide za sebe, ne samo sutra, već i za 10-15 godina. To je važno ne samo politički, već i u ekonomskom smislu. Jer ako se ne bude podizao životni standard ljudi u tim sredinama, oni će nastaviti da  se u velikom broju iseljavaju", upozorava Šoltes.

Alternativa – više investicija u razvoj regiona

Rebeka Harms, protivnica promjene granica u bilo kom obliku, smatra da se rješenje problema mora tražiti u realnoj pristupnoj perspektivi i Srbije i Kosova Evropskoj uniji. No pritom je izuzetno važno da "Evropljani prestanu sami sebe da umiruju zabludom da bi se postizanje pristupne spremnosti tih zemalja moglo ostvariti uz relativno malo angažmana i uz malo uloženog novca". Prema njenom mišljenju, najvažnije je da se investira u razvoj zemalja Zapadnog Balkana, pa dakle i Srbije i Kosova, kako bi se ljudima u tim zemljama pružila životna perspektiva. "Ali to za EU neće biti jeftino. Velika obećanja – ona ništa ne koštaju. Ali nas bi trebalo da mjere prema stvarnoj spremnosti da se investira", naglašava Harms.

Taj angažman potreban je i u geostrateškom smislu, tvrdi ona, pre svega s obzirom na neokolonijalističko ponašanje Rusije na Balkanu.

"To se vidjelo i u protestima oko promene imena Makedonije - oni su bili delimično organizovani, plaćeni i orkestrirani iz Moskve, i to s obje strane granice". Može se samo zamisliti kako bi to izgledalo kada bi se, umjesto promjene imena, radilo o promeni granica, upozorava Rebeka Harms.

Zapadni Balkan do daljeg ostaje nestabilno područje, mjesto gdje i mala iskra može da izazove požar. Svaki pozitivan pomak tu je itekako dobrodošao. Zbog toga i Igor Šoltes naglašava: "Problem Srbije i Kosova postoji već 20 godina. To ne može da se reši preko noći. Ali bilo bi jako važno da do kaja ovog mandata Evropske komisije mi znamo u kom pravcu dogovor ide. To bi već bio veliki uspjeh trijaloga između Beograda, Prištine I Brisela."

Iskustvo proteklih dana, kada se činilo da je rešenje nadohvat ruke, a onda su odjednom opet napravljena dva koraka natrag, veoma je frustrirajuće.

"Želja je svih da se iskreno, bez spekulacija, nacrta jasna slika puta do rješenja", kaže Šoltes. A pritom bi i za EU stabilnost na Balkanu svakako morala da ostane visoko rangirana tema, jer "trebalo bi razumjeti da od situacije na Balkanu i mira tamo, zavisi i mir u Evropi. To je duboko povezano", zaključuje Igor Šoltes, povjerenik Evropske unije za Kosovo.

(Deutsche Welle)

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije