BRISEL - Hrvatska, najmlađa zemlja članica EU, preuzela je šestomjesečno predsjedavanje Savjetom EU i, mada su njeni prioriteti, kako je najavljeno u Zagrebu, "Evropa koja se razvija; koja povezuje; štiti i koja je lider na globalnom nivou", očekuje se da bi mogla da bude "pošten posrednik" u razgovorima o budućnosti politike proširenja i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.
Predsjedavanje Savjetom EU i radnim tijelima Unije podrazumijeva planiranje, iniciranje i koordinaciju rada među zemljama članicama tokom perioda od šest mjeseci, a to u slučaju Hrvatske znači koordinisanje zemalja članica u rješavanju kompleksnih izazova ko što su Brexit, razgovori o budućnosti Evrope, uslagašavanje novog evropskog budžeta, ali i sve komplikovaniji odnosi na globalnoj sceni...
"Naše predsjedavanje EU dolazi u prelomnom trenutku za Evropu i cijeli svijet. Kriza multilateralizma, nova trka u naoružanju, klimatske promjene i rastuća teroristička nesigurnost obilježiće šest mjeseci našeg mandata, kao i činjenica da ćemo predsjedavanje preuzeti na samom početku novog petogodišnjeg razdoblja Unije", smatra premijer Hrvatske Andrej Plenković.
I dok niko ne očekuje od najmlađe zemlje članice da bude presudni faktor u tako velikim strateškim pitanjima, naglašava se mogućnost da bi upravo Hrvtaska mogla da bude "pošten posrednik" u razgovorima o budućnosti politike proširenja i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.
Jer, pored jačanja integracija, EU očekuje da se u prvoj polovini godine postigne dogovor i oko nove metodologije pristupanja Uniji.
Kulminacija ovih razgovora trebalo bi da bude samit EU Zapadni Balkan, koji će Hrvatska početkom maja organizovati u Zagrebu.
"Jugoistok Evrope je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedavanja Evropskom unijom u prvoj polovini naredne godine, jer te zemje zaslužuju evropsku budućnost", poručio je ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman.
Hrvatska se pred kraj 2019. godine povukla iz debate koja se među zemljmama članicama vodi oko nastavka politike proširenja, što hrvatski zvaničnici objašanjavaju činjenicom da, kao buduća predsjedavajuća članica i "pošten posrednik", ta zemlja ne bi trebalo da se "svrstava" niti u jednu grupu koja je do sada predložila svoje viđenje moguće promjene metodologije pristupanja.
Umjesto toga, iz Zagreba najavljuju da je njihova "vizija" da zagrebački samit 2020. godine da "mapu puta" za region Zapadnog Balkna za narednih 10 godina.
"Samit u Zagrebu 2000. godine, koji je održan tokom predsjedavanja Francuske Savjetom EU, dao je mapu puta za narednih 10 godina politike proširenja. Očekujemo da samit u Zagrebu poslije dvije decenije da mapu puta za region za narednih 10 godina", rekao je ministar regionalnog razvoja Hrvatske Marko Pavić.
Hrvatska napominje da je kao najmlađa članica EU posljednja prošla kroz proces pristupanja EU i da joj je želja da na tom putu pomogne i Zapadnom Balkanu.
Uslov je, prema riječima zvaničnog Zagreba, da taj put bude kredibilan, a reforme opipljive.
Nakon Hrvatske, 1. jula predsjedavanje Savjetom EU preuzima Njemačka.
Njemački zvaničnici već su javili da će u interesu Berlina biti da zadrži fokus na Balkanu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.