NJUJORK – Reagujući na to što je predstavnik SAD pozvao njega i kosovskog ministra spoljnih poslova Hašima Tačija da prekinu sa nacionalističkom retorikom, kao i na to što su se tokom izlaganja Tačija čule reči fašizam, genocid, rasizam, šef diplomatije Srbije Ivica Dačić je rekao:
"Ja sam ovde postavio pitanje srpske kulturne baštine i rušenja spomenika. Kakva je to nacionalistička retorika? Na šta vi mislite? Da li treba da aplaudiramo na to ili imamo pravo da kažemo nešto u svoju odbranu?"
Dačić je rekao da su četiri srpska spomenika, pod zaštiom Unesko, u opasnosti:
"Od koga? Sigurno ne od Srbije", rekao je on i dodao da se u tim uslovima govori o zahtjevu za prijem Kosova u Unesko.
Ističući da Srbija želi dobre odnose sa SAD i da su oni ključni za čitav region, Dačić je predstavniku te zemlje u UN rekao:
"Pozvali ste sve u SB UN da podrže članstvo Kosova u Uneskou i Interpolu , u čemu je tu principijelnost, kada ste prije četiri godine pozvali da se glasa protiv članstva Palestine."
Povodom izjave Tačija da su slike koje je Dačić pokazao, a reč je o mapi kulturnog naslijeđa i srušenim spomenicima, za šta je kosovski ministar rekao da je propaganda, srpski ministar je upitao:
"Da li neko može da mi odgovori da li su ti spomenici srušeni ili ne, i da li na manastiru Dečani stoji natpis "Isis, kalifat dolazi".
"Postoje dvostruki standardi i žao mi je što ih promovišete u Srbiji. Moramo se držati principa, a na našem primjeru su oni pali. Srbija nosi svoj krst, ali ne prihvatamo dvostruke standarde", rekao je on.
Dačić je rekao da priznaje to što je osam od 15 članica SB priznalo Kosovo, ali je apelovao na njih da u prisustvu Srbije ne pozivaju druge da to učine.
Takođe, ocjenio je da Tačijeve izjave da srpski spomenici nisu bili zaštišniji u posljednjih 1000 godina i da su Albanci uvijek bili većina na Kosovu mogu da uđu u "anale svetske tragikomedije".
Tači je na kraju sednice SB UN rekao da se o Kosovu može diskutovati satima, ali da to neće promijeniti činjenicu da je Kosovo nezavisna i suverena država.
"Rat je završen, Kosovo je nezavisna i suverena zemlja priznata od 111 država, članica je važnih međunarodnih mehanizama, izgradila je odlične odnose sa svim zemljama regiona", rekao je on..
On je dodao da je dijalog sa Beogradom uspješan, uprkos teškoćama u implementaciji Briselskog sporazuma.
Kosovo je, po njegovim rečima, na uspešnom putu napretka u evroatlantskim integracijama, kao i članstvu u Ujedinjenim nacijama.
Dačić je rekao da se u skladu sa rezolucijom SBUN 1244 Kosovo ne može smatrati državom kao subjektom međunarodnog prava i prema tome ne može se kvalifikovati za prijem u Unesko i Interpol, a svako drugačije postavljanje prema razmatranju njihovog članstva predstavljalo bi kršenje pravnih pravila pod okriljem UN radi očuvanja međunarodnog mira i bezbjednosti.
“Ako i kada dođe vrijeme, pitanja ovog tipa treba da budu predmet dijaloga između Begrada i Prištine", rekao je Dačić na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.
Ističući da Srbija osuđuje svako skrnavljenje vjerskih objekata bilo koje vjere, Dačić je ukazao da uništavanje kulturne i vjerske baštine na Bliskom istoku od strane ISIL-a nailazi na oštru osudu svuda u svijetu kao akt terorizma, dok oni koji skrnave i uništavaju srpsku kulturnu baštinu na Kosovu traže članstvo u UNESKO-u uz tapšanje po leđima kao gest nagrade.
Dačić je takođe upozorio na drastičan raskorak između deklarativnog zalaganja i stvarnog postupanja Prištine po pitanju zaštite srpskog kulturnog nasljeđa:
“Složićete se sa mnom da bi neko ko pretenduje na članstvo u Unesko morao, ne samo riječima već i djelima, potvrditi privrženost i posvećenost ciljevima i principima Ustava Uneskoa, s kojima su nesumnjivo nespojivi namjerno, sistematsko, vandalsko uništavanje kulturnih i istorijskih spomenika svojih sugrađana kako bi se uklonili tragovi vijekovnog postojanja jednog naroda na nekom prostoru, kao i nekažnjavanje počinilaca ovakvih varvarskih akata nedostojnih 21. vijeka.
“Na prostoru Kosova i Metohije uništena su 174 vjerska objekta”
Kako je naveo, od juna 1999. godine do danas, 236 crkava, manastira i drugih objekata u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, kao i kulturno-istorijskih spomenika, bili su mete napada.
Od njih čak 61 ima status spomenika kulture, a 18 su od izuzetnog značaja za državu Srbiju.
“Na prostoru Kosova i Metohije uništena su 174 vjerska objekta, 33 kulturno-istorijska spomenika, pokradeno je više od 10.000 ikona, crkveno-umjetničkih i bogoslužbenih predmeta. Uništeno je ili oštećeno 5.261 nadgrobni spomenik na 256 srpskih pravoslavnih grobalja, a na više od 50 njih ne postoji nijedan čitav spomenik - naveo je Dačić.
On je istakao da su napadi na srpsku baštinu u tom smislu napadi na identitet Srba i imaju direktan uticaj na njihov osjećaj prihvaćenosti u lokalnoj sredini i dio su procesa mijenjanja istorijskih činjenica u cilju marginalizacije i eliminisanja Srba i Srbije iz istorije Kosova i Metohije.
Dačić je pored izlaganja priložio i slike uništene srpske kulturne baštine.
Kako je rekao, Beograd je sa zabrinutošću primio informaciju da Euleks vrši pripreme za predaju privremenim institucijama samouprave, odnosno lokalnom pravosuđu, predmeta i prateće dokumentacije o slučajevima u kojima su postupali tužioci i sudije Euleksa.
“Riječ je o oko 500 slučajeva, od kojih se oko 300 njih odnosi na ratne zločine, od čega je 270 naslijeđeno od UNMIK-a”, naveo je Dačić.
Ukoliko Euleks sprovede taj postupak, a posebno osjetljivih predmeta istraga ratnih zločina počinjenih na teritoriji Kosova, posljedice bi bile nesagledive po procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane OVK nad Srbima, nealbancima i Albancima označenim kao "srpskim saradnicima" tokom oružanih sukoba 1998-1999. godine, upozorava Dačić.
Budući da se očekuje skoro formiranje Specijalnog suda za ratne zločine počinjene od strane OVK, a koji se formira upravo zbog činjenice da lokalno pravosuđe na Kosovu nije u stanju da sprovodi postupke protiv počinilaca ratnih zločina iz redova OVK, ukazujemo da ustupanje predmeta ratnih zločina od strane EULEKS-a lokalnom pravosuđu nije u skladu sa aktivnostima međunarodne zajednice ka formiranju Specijalnog suda, naveo je Dačić.
“Ukoliko bi se navedeni predmeti proslijedili lokalnom pravosuđu, opravdane su sumnje da će mnogi materijalni dokazi i svjedoci biti uklonjeni ili zastrašeni što bi znatno otežalo rad budućeg Specijalnog suda za ratne zločine. Ne treba zanemariti ni politički motivisana hapšenja i dugotrajne sudske postupke, te dvostruke aršine lokalnog pravosuđa - naveo je on.
U tom kontekstu, Dačić je naveo slučaj Olivera Ivanovića, lidera Građanske inicijative "Srbija, demokratija, pravda", koji je priveden krajem januara 2014. godine i do danas je u pritvoru uprkos garancijama i apelima Vlade Srbije da mu se dozvoli odbrana sa slobode.
“Oliver Ivanović već danima štrajkuje glađu u nastojanju da se izbori za ovo pravo, dodao je ministar”
Dačić je članicama SB UN prenio i da Vlada Srbije pridaje poseban značaj iznalaženju rješenja za interno raseljena lica, a stvaranje uslova za njihov održivi povratak jedan je od ključnih segmenata procesa pomirenja.
“Od preko 220.000 lica koja su napustila Kosovo od 1999. godine, u proteklih 16 godina održiv povratak je ostvarilo samo njih 1,9 odsto a u Srbiji je i dalje raseljeno oko 204.000 lica. Prema tome, procenat održivog povratka je u konkretnom slučaju ispod svih svjetskih standarda i prosjeka “, ukazao je ministar.
Dačić je ukazao i na tendenciju privatizacije javnih i društvenih preduzeća u sredinama sa većinskim srpskim stanovništvom, i da se može zaključiti da je osnovni motiv ovih privatizacija, čija je etnička konotacija jasno vidljiva, uništavanje ekonomskih resursa upravo u srpskim sredinama, što je nespojivo sa demokratskim tekovinama i evropskim standardima.
“Izuzetno smo zabrinuti i povodom Nacrta zakona o Agenciji za upoređivanje i verifikaciju imovine koji se nalazi u skupštinskoj proceduri na Kosovu, a kojim se direktno krši Tehnički sporazum o katastru iz 2011. godine “, upozorio je on i dodao da je Beograd tražio se obustavi procedura usvajanja pomenutog Zakona.
U sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku počela je sjednica Savjeta bezbjednosti posvećena Kosovu, na kojoj će biti razmotren najnoviji izvještaj generalnog sekretara UN Ban Ki-muna.
Generali sekretar UN je između ostalog ocijenio i da se KiM i region suočavaju sa transnacionalnim izazovima, naročito kada je riječ o radikalizaciji mladih i ekstremizmu.
On je podsjetio na optužnice za terorizam protiv 32 osobe zbog navoda da su se pridružile ili regrutovale osobe za borbe u Siriji, ili su prikupljale naovac za Islamsku državu.
Ban je u izvještaju pozdravio nastavak pregovora Beograda i Prištine o neriješenim pitanjima, uključujući uspostavljanje Zajednice srpskih opština, i izrazio žaljenje zbog sporosti kosovskih institucija kada je riječ o formiranju Specijalnog suda za zločine bivše OVK.