BEOGRAD - Srpski izbjeglica, istoričar Mile Dakić (80), koji je uhapšen u BiH po potjernici Biroa Interpola u Zagrebu, tvrdi da je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na osnovu lažnih svjedočenja o tome da je, navodno, prije dvije decenije bio inspirator ubistva trojice hrvatskih policajaca, izjavio je danas predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac.
Dakić je uhapšen 26. maja oko 14 časova na graničnom prelazu Rača prilikom ulaska u Srbiju iz Republike Srpske, gdje je u Banjaluci učestvovao u radu međunarodne konferencije o zločinu genocida koji su hrvatske ustaše počinile nad Srbima tokom Drugog svjetskog rata.
Pravosudni organi BiH odredili su Dakiću ekstradicioni pritvor od 18 dana, kazao je Štrbac, podsjetivši da bi u tom roku nadležni organi Hrvatske trebalo da dostave zahtjev za ekstradiciju uz odgovarajuću dokumentaciju, s tim što taj rok može biti produžen najviše do 40 dana.
Dakića je u ponedeljak, 30. maja, u pritvoru posjetila supruga Mira, koja je "Veritasu" prenijela da on negira navode iz optužnice o podstrekavanju na ubistvo, kazao je Štrbac.
Dakića je sud u Karlovcu proglasio krivim 1999. godine na osnovu optužnice koja ga tereti da je početkom avgusta na području Vojnića nagovarao pet osoba, "koje je okupio oko sebe", da u Budačkoj rijeci postave zasjedu patroli saobraćajne policije "i pobiju sve koji se tu zateknu".
U tom napadu 4. avgusta 1991. godine ubijena su tri hrvatska policajca, a jedan je zadobio teže fizičke povrede.
Dakić se, prema riječima njegove supruge, u ljeto 1991. nalazio u Srbiji, a da sa petoricom Srba koji su u istom sudskom postupku osuđeni za krivična djela "ubistvo u pokušaju i ubistvo", nije imao nikakve kontakte.
Pored Dakića, na 20 godina zatvora osuđeni su Dušan Tomić, Mile Tomić, Darko Kresojević, Dorđe Radujkić i Stanko Tomić i za svima su raspisane Interpolove potjernice.
S obzirom na kvalifikaciju djela, Dakić i drugi optuženi ne nalaze se na spisku od 1.549 procesuiranih lica za ratne zločine u Hrvatskoj.
Dakić zato nije ni znao da je za njim raspisana međunarodna potjernica, rekao je Štrbac, istakavši da uopšte nema podataka o tome koliko je Srba u Hrvatskoj optuženo za klasična kriminalna djela, a prema saznanjima "Veritasa" nekoliko desetina njih je bilo ili se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne.
Mile Dakić, istoričar, političar i pisac iz Vojnića, izbjegao je u Srbiju sa suprugom i maloljetnom kćerkom u velikom egzodusu Krajišnika avgusta 1995. godine, gdje je stekao državljanstvo, i od 1997. vodi Udruženje za pomoć izbjeglicama i prognanicima iz Hrvatske.
Porijeklom je iz sela Utinja na Kordunu. Bio je profesor u Karlovcu, upravnik Narodnog sveučilišta i direktor Memorijalnog parka Petrova Gora.
Od 1974. do 1987. bio je predsjednik Skupštine opštine Vojnić, jedan od osnivača i predsjednik Jugoslovenske samostalne demokratske stranke u Hrvatskoj, a zatim i potpredsjednik Srpskog nacionalnog vijeća SAO Krajine 1990/1991. Osnivač je radio stanice "Glas Petrove Gore" 1973. i srpske RTV Petrova Gora 1991. godine. Od 1992. do 1995. bio je predsjednik Komisije za ratne i zločine genocida RSK.
Dakić je objavio nekoliko knjiga sa tematikom iz istorije srpskog naroda u Hrvatskoj, zbirku pripovedaka i više desetina rasprava u časopisima i zbornicima.
Kao dijete bio je svjedok zvjerstava koja su počinile ustaše tokom stvaranja obruča oko oslobođene teritorije na Petrovoj Gori 1942. godine i to je tema koju često dotiče u svojim djelima.
Za knjige "Krajina kroz vijekove "i "Bol u prsima" dobio je priznanja Akademije Ivo Andrić.
Na osnovu međunarodnih potjernica, koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svijeta je dosad uhapšeno 106 Srba, od kojih je 29 izručeno u Hrvatsku.
Od ukupnog broja izručenih, protiv 13 je postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što je za posljedicu imalo gubitak prava na obeštećenje za vrijeme provedeno u pritvoru.
"Ovoliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih potjernica ukazuje da Hrvatska zloupotrebljava Interpol", zaključio je predsjednik "Veritasa" Savo Štrbac.