BEOGRAD - Danas se navršava deset godina od petooktobarskih demonstracija koje su dovele do obaranja režima Slobodana Miloševića, i kada se na ulicama Beograda okupilo oko pola miliona građana iz cijele Srbije, podsjećaju mediji.
Oni su, predvođeni Demokratskom opozicijom Srbije i demonstracijama, natjerali dotadašnjeg predsjednika, Slobodana Miloševića da prizna poraz na predsjedničkim izborima održanim 24. septembra.
Miloševićev protivkandidat i kandidat DOS-a za predsjednika Jugoslavije bio je predsjednik DSS Vojislav Koštunica.
Koštunica je u prvom krugu izbora za predsjednika , održanom 24. septembra, osvojio 50,24 % glasova birača, ali je Savezna izborna komisija, pod pritiskom iz kabineta dotadašnjeg predsjednika Jugoslavije objavila da drugi krug izbora treba da bude održan.
SIK je saopštila da Koštunica jeste pobijedio u prvom krugu, ali sa 48% glasova birača, zbog čega je, prema tvrdnjama izborne komisije, bilo neophodno održati drugi krug.
Podaci izbornog štaba DOS-a u kom je tada bilo 18 stranaka pokazivali su da je za Koštunicu glasalo preko 50% građana koji su izašli na izbore.
DOS je odlučio da, zbog lažiranja izbornih rezultata, od 24. septembra organizuje svakodnevne protestne šetnje i blokade puteva, u namjeri da Miloševića natjera da prizna izborni poraz i povuče se sa vlasti.
U ranim popodnevnim satima, 5. oktobra, dio okupljenih građana pokušao je da uđe u Skupštinu SRJ u čemu su ih spriječile jake policijske snage, uz pomoć suzavca.
Oko 17 sati, građani su ipak uspjeli da zauzmu Skupštinu. Nepun sat kasnije demonstranti su upali i u zgradu RTS.
I iz skupštine, i iz zgrade RTS video se gust crni dim, pa su mediji izvještavali o požaru.
Više policajaca u maskirnim uniformama na ulici je oko 17.30 počelo da se grli i pozdravlja sa demonstrantima.
Na oba programa RTS u 18.30 došlo je do prekida emitovanja programa. Nešto posle 20 sati, na svim kanalima RTS emitovano je obavještenje: OVO JE PROGRAM NOVE RTS.
Nešto kasnije, lideri DOS-a građanima su saopštavali da je, zahvaljujući velikim građanskim demonstracijama protiv Miloševićevog režima, DOS uspio da proglasi pobjedu na predsjedničkim izborima.
Predsjednik Srbije Boris Tadić ocijenio je u utorak da je peti oktobar 2000. trenutak uspostavljanja demokratije u Srbiji i da je ključnu ulogu u demokratskim promenama imao Zoran Đinđić.
"Peti oktobar 2000. bio je inspiracija za mnoge druge demokratske preokrete u svetu, ali je samo u Srbiji dao rezultate jer su uspostavaljene demokratske promene", kazao je Tadić na otvaranju konferencije "Srbija na putu ka Evropi - 10 godina kasnije" posvećene evropskoj perspektivi Srbije i regionalnoj saradnji u jugoistočnoj Evropi.
Kao najveće domete 5. oktobra Tadić je istakao to što nije bilo žrtava i nasilja i što su uspostavljene demokratske institucije "tako da nikome više neće pasti na pamet da krade demokratske izbore".
"Neosnovano je i neistnito reći da je danas sve isto. Razlika je izuzetna i napravljen je veliki kvalitativni iskorak", naglasio je on i dodao "da nas ogromni dometi petog oktobra ne lišavaju uverenja da smo mogli više i da moramo mnogo više".
Predsjednik Srbije je ocenio da je nezadovoljstvo ljudi opravdano, a razloge za to našao je u lošem nasljeđu i velikoj ekonomskoj krizi.
Tadić je istakao da je put Srbije prema Evropskoj uniji nepovratan, ali i da Srbija ne može sama u promjene već joj je potrebna pomoć EU i građana Srbije.
Od EU je zatražio da Srbija nema nejednak tretman i da ne bude uslovljavana, a od Srbije da mnogo radi na postizanju vrijednosnih i civilizacijskih ciljeva kojima je poštovanje ljudskih prava osnova.
Odgovarajući na dileme zašto nije bilo šestog oktobra Tadić je "kao učesnik 5. oktobra koji nije imao odlučujuću ulogu", naveo da su učesnici 5. oktobra imali za cilj rušenje Miloševića, sprječavanje krađe na izborima i demokratske promene, a "da sami nisu znali šta dalje".
Kako je kazao, lustracije nije bilo jer je u DOS-u postojala diskusija koja nije dala da se svom snagom krene u jednom pravcu. Kao jedan od ključnih razloga naveo je kontinuitet sa prethodnim režimom i istakao da su Radomir Marković i Nebojša Pavković ostali na istim pozicijama u državnoj bezbijednosti i vojsci.
Naglašavajući da ne nipodaštava značaj Vojislava Koštunice za peti oktobar, Tadić je naveo da je Koštunica posle razgovora sa Markovićem ocijenio da on (Marković) može da nastavi da radi za državu, kao i Pavković.
Zbog tog kontinuiteta, Srbiji su se desile tegobne situacije kakva je pobuna crvenih beretki i potom ubistvo premijera Đinđića.
"Čitava ideja i filozofija petog oktobra bila je Đinđićeva", kazao je Tadić.
Prema njegovim riječima, danas je Srbija na najvećoj tački demokratskih postignuća i nikada nije bila na višem nivou u odnosima sa EU; dometi su mnogi zakoni iz oblasti ljudskih prava i sprovedene reforme, pokrenuta inftrastrukura.
"Ponekad mi se čini da sami manje cenimo ono što smo učinili nego što to čine drugi", rekao je Tadić i naveo da Srbiju čeka mnogo posla.
Prema njegovim riječima, "Evropska unija nema alternatiovu, iako bi bilo dobro da alternativa postoji".
Predsjednik Srbije je kazao da peti oktobar nije bio samo politički događaj, već društveni i kulturološki. Petog oktobra ne bi bilo da nije bilo demonstracija '68, njihovog obilježavanja sedamdesetih, pokreta osamdesetih, 9. marta 1991. i političkih stranaka devedestih, kazao je on i naglasio značaj Vuka Draškovića za demokratizaciju Srbije.