PRIŠTINA - Dok poslanici vladajuće koalicije u kosovskom parlamentu očekuju da oružane snage Kosova, čije formiranje traži vlada u Prištini, djeluju i na sjeveru Kosova, opozicija je prema tome skeptična, zbog protivljenja Srbije, piše dnevnik "Kosova sot".
Vlada Kosova je početkom marta usvojila i prosledila parlametnu prijedlog o osnivanju oružanih snaga Kosova (OSK), sa zadatkom da, kako je najavljeno, zaštite teritorijalni integritet, uključujući i sjever Kosova.
Da bi taj prijedlog, bio usvojen, prethodno bi se morale izvršiti izmjene u ustavu, za šta je potrebna dvotrećinska većina u kosovskom parlamentu sastavljenom od 120 poslanika, kao i dvije trećine glasova poslanika iz nealbanskih zajednica.
Kako prenosi "Kosova sot", Fatmir Dželili, član skupštinskog odbora za bezbjednost iz redova Demokratske partije Kosova premijera Hašima Tačija, smatra da bi takve snage mogle da djeluju na sjeveru Kosova tek za osam do 10 godina, a do tada bi sa Kfora na njih bila prenijeta ovlašćenja u oblasti bezbjednosti.
"U startu OSK neće biti u stanju da sprovedu dodatne zadatke koje će im se dati, s obzirom da je za bezbjednost na Kosovu odgovoran Kfor, a u međuvremenu broj pripadnika OSK će se povećati. Očekujemo da nakon nekoliko godina Kfor preda bezbjednosna ovlašćenja na OSK. To ce se desiti u kontinuitetu, predviđene su i vremenske faze, govori se o vremenu od osam do 10 godina", rekao je Dželili.
S druge strane, član parlamentarnog odbora za bezbjednost iz redova Samoopredeljenja Redžep Selimi kaže da sumnja da će OSK moći da djeluje na sjeveru kada se zna da će Srbija, "onako kako se dosad mješala u unutrašnje poslove Kosova", to učiniti i u vezi sa OSK.
Član istog skupštinskog odbora Ahmet Isufi, smatra da OSK, kao stalno angazovane na osnovu zakona i ustava Kosova, treba da se prošire na cijelu teritoriju Kosova. Isufi je iz redova Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja, članice vladajuće koalicije.
Skender Perteši iz Kosovskog Centra za studije i bezbjednost kaže da bi mandat OSK, nakon promjena u ustavu, trebalo bi da bude bezbjednost, kao i zaštita integriteta i suvereniteta Kosova, uključujuci i sjever.
"Govori se o sporazumu Tačija i (Ivice) Dačića koji podrazumjeva da OSK ne mogu da djeluju na sjeveru Kosova bez saglasnosti lokalnih institucija u tom dijelu Kosova. Ako je to istina, smatram da je to velika greška premijera Tačija u pregovaračkom dijalogu", kaže Pertesi.
Kosovska vlada na sjednici od 4. marta usvojila prijedlog o osnivanju oružanih snaga Kosova, kao i da se ministarstvo bezbjednosnih snaga zove Ministarstvo odbrane.
Kosovski premijer Tači je, kako prenose prištinski mediji, rekao tada da bi u sastavu tih oružanih snaga bilo oko 5.000 aktivnih vojnika i oko 3.000 u rezervi.
Na to je odmah reagovao premijer Srbije Ivica Dačić izjavom da najavljeno formiranje kosovske vojske nije dio Briselskog sporazuma.
"Oni su to ranije najavljivali, ali mi (Srbija) smo tražili garancije od NATO-a i Kfora da, ukoliko se nekada formira ta vojska, ne sme da dolazi na sever Kosova bez odobrenja Kfora", rekao je Dačić.
On je dodao da se nada da će te garancije dobijene od NATO-a i Kfora biti realizovane u praksi ako bude potrebe.