ZAGREB - Generalni direktor Hrvatske radio-televizije Vanja Sutlić pred grupom novinara i urednika vrijeđao je novinarku Ivanu Dragičević-Veličković, nazivajući je "četničkom kurvetinom".
Sutlić je posredstvom portparola HRT-a u međuvremenu demantovao da je ikoga vrijeđao po nacionalnoj osnovi.
Prema riječima urednica Maje Sever i Lele Knežević, u februaru prošle godine one su u emisiji u kojoj su prikupljana sredstva za porodilište u Zagrebu htjele da ugoste i Ivanu Dragičević-Veličković koja se nekoliko mjeseci ranije tamo i porodila. Sutlić je zatražio da se Ivana ne intervjuiše, ali se Severova oglušila o taj zahtjev i razgovarala s njom, da bi joj dan kasnije Sutlić rekao: "Ko ti je dozvolio da intervjušeš tu četničku kurvetinu?"
Priču je, pored Kneževićeve, potvrdilo još dvoje novinara HRT-a, a na pitanje zašto ranije nisu govorili o tome, Severova je odgovorila da je Ivana tada, pored toga što se porodila, bila iscrpljena tromjesečnom istragom nad njom zbog internog pisma kojim je tražila da se ispita slučaj urednice Dijane Čuljak i odgovori na pitanje da li HTV-om vlada mafija.
Incident je potvrdila i novinarka Sanja Mikleušević, rekavši da je bila šokirana nivoom razgovora i kao član Hrvatskog novinarskog društva i kao žena, a to je učinio i novinar Robert Zuber.
Kneževićeva ističe da to nije jedini takav incident Sutlića koji je njoj i Mikleušićevoj prijetio da će im poništiti službeni put u Beograd zbog gostovanja na srpskoj TV B92 koju je on nazvao B20.
Grijeh Dragičević-Veličkovićeve je što je udata za Srbina, ističe hrvatski portal indeks.hr i dodaje da je logično što se Sutlić izvinio gradonačelniku Splita Željku Kerumu koji je rekao da ne želi Srbina u svojoj familiji, opravdavši to navodnim primitivnim pitanjem voditelja Aleksandra Stankovića.
Indeks.hr objavio je i saopštenje portparola Janoša Remera da je tekst o Sutlićevom vrijeđanju "notorna laž, očito smišljena radi diskreditacije Sutlića". "Sutlić ne vjeruje svojim urednicima i novinarima da je koristio izraz 'kurvetina četnička' za svoju novinarku”, a, prema riječima Remera, teza je iskonstruisana. On je novinare koji su potvrdili priču o vrijeđanju novinarke Dragičević- Veličković optužio za ostvarivanje mračnih ciljeva i najavio da će Sutlić pokrenuti odgovarajući sudski postupak protiv štete koja mu je nanesena takvim lažima. Remer je rekao da je Sutlićeva sestra udata u Beograd i da je s njom u dobrim odnosima, pitanjući se da li bi bilo ko očekivao da takvom izjavom uvrijedi i svoju najbližu familiju.
U međuvremenu, Ivana Dragičević-Veličković najavila je da će tražiti javno izvinjenje, a ako treba, kazala je, zadovoljenje će potražiti i na sudu.
"Šokirana sam jer to sada prvi put čujem. Ravnatelj tvrdi da to nije rekao, a četvero mojih kolega da jest. Ja ću svoj odgovor morati potražiti na sudu", kazala je Ivana Dragičević-Veličković. "U mojoj domovini Hrvatskoj u kojoj bi se trebali vrednovati nečiji profesionalni uspjesi, u 21. stoljeću, na pragu ulaska u Europu, ne mogu pristati na šovinizam i primitivizam", zaključila je Dragičević-Veličkovićeva, nekadašnja HRT-ova dopisnica iz Beograda.
"Ma super, neka me tuži, ja tvrdim da je to istina", kazala je za tportal Maja Sever, koja je zaslužna za informisanje javnosti o Sutlićevom ispadu.
Na pitanje boji li se sankcija nakon što je u medijima "nanijela štetu ugledu Sutlića i HRT-a", kako direktor tvrdi, Severova je odgovorila: "Ispred kodeksa ponašanja zaposlenika HRT-a je moj moral i moja ljudskost. Ne može mi nitko dati otkaz zbog toga."
"Ne znam što se točno dogodilo. Ako je točno ono što kolege tvrde, onda je to skandalozno i vrijeme je da Sutlić ode. Ja te kolege poznajem i smatram ih poštenima", kazao je Zdenko Duka, predsjednik HND-a. Dodao je da je nakon objave spornog teksta Novinarsko društvo nazvalo nekoliko novinara ogorčenih Sutlićevim ponašanjem tražeći da se hitno nešto preduzme.
I u Saboru juče su se mogle čuti osude Sutlićevih izjava, a već je i najavljeno kako će se o Sutliću raspravljati pred saborskim odborom. Jedino postoji nesuglasicae hoće li to biti Odbor za informisanje, informatizaciju i medije ili za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.