ZAGREB - Slobodanu Đuroviću, osuđenom da je bio veza atentatora na novinara Ivu Pukanića sa Sretenom Jocićem, zvanim Joca Amsterdam, koji je za ubistvo navodno platio milion i po evra, Vrhovni je sud smanjio kaznu s 25 na 23 godine zatvora, saznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu koji je u ovom slučaju 2010. donio prvostepenu presudu.
Đurović je jedini okrivljenik za Pukanićevo ubistvo čiju je žalbu Vrhovni sud djelimično uvažio i umanjio mu kaznu, dok su presude ostalim pripadnicima kriminalne grupe ostale nepromijenjene.
Organizatoru grupe Robertu Mataniću tako je pravosnažna postala presuda od 35 godina zatvora, a neposrednom izvršiocu Željku Milovanoviću 40-ogodišnja zatvorska kazna zbog aktiviranja eksplozivne naprave koja je ubila Pukanića i njegovog saradnika Niku Franjića na parkiralištu sedmičnika "Nacional" u središtu Zagreba 23. oktobra 2008.
Bojanu Guduriću, osuđenom da je Pukanića trebao ubiti hicem iz snajperske puške ako eksploziv zataji, potvrđena je kazna od 33 godine zatvora.
Luki Mataniću i Amiru Mafalaniju 16-ogodišnje kazne pravosnažne su od prošlog jula, kada je Vrhovni sud za ukupno 15 godina povisio prvostepene kazne Đuroviću, Guduriću i Robertu Mataniću.
Četvorica optuženika osuđenih na više od 20 godina zatvora iskoristili su mogućnost još jedne žalbe o kojima je Vrhovi sud odlučivao sredinom januara. Tada je djelimično prihvatio Đurovićevu žalbu i smanjio mu kaznu zbog "poticanja na udruživanje za počinjenje krivičnog djela", ali je nepromijenjenom ostavio kaznu za poticanje na ubistvo iz koristoljublja.
Đurović je osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 23 godine, umjesto ranije kazne od 25 godina.
Njegovi branioci su nezadovoljni pravosnažnom presudom jer smatraju da je na Đurovićevu štetu počinjen niz propusta i povreda zakona.
"Radi se o toliko grubim propustima koji postavljaju nove standarde po kojima svatko može biti pravomoćno presuđen za bilo koji zločin", kazao je Hini jedan od njegovih advokata Krešimir Vilajtović.
Osim na visinu kazni, Đurovićevi advokati u djelimično prihvaćenoj žalbi naveli su da je Vrhovni sud, donoseći drugostepenu presudu, počinio bitne povrede odredaba Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku te pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.
Odbrana ostalih optuženika pokušavala je pobiti i tvrdnje da je rezervna opcija bila ubistvo snajperskom puškom s kojom je Gudurić vrebao s krova u blizini sjedišta sedmičnika "Nacional". Međutim, sve te tvrdnje odbijene su kao neosnovane.
Iako na prvom suđenju nije dokazano postojanje zločinačke organizacije niti su otkriveni krajnji naručilac i motiv zločina koji je potresao Hrvatsku, USKOK se, zadovoljan višim kaznama Vrhovnog suda, nije žalio na njihovu odluku, a na žalbu Đurovićevih advokata poslao je tek odgovor u kojem pobija njihove argumente.
Za Pukanićevo ubistvo paralelno suđenje se vodi i u Beogradu gdje su na optuženičkoj klupi Sreten Jocić, Željko Milovanović i Milenko Kuzmanović.