Godišnjicu hrvatske vojno-policijske akcije Oluja, tokom koje je iz Hrvatske proterano između 200.000 i 250.000 Srba, a nešto manje od 2.000 ubijeno ili nestalo, Hrvatska će u srijedu, 5. avgusta, u Kninu obilježiti kao Dan pobjede, Dan zahvalnosti i Dan branitelja, dok će dan ranije taj najveći egzodus jednog naroda od Drugog svetskog rata u Srbiji biti obilježen kao Dan sjećanja.
Dan sjećanja će ove godine biti obilježen u Sremskoj Rači, u prisustvu predsednika i premijerke Srbije Aleksandra Vučića i Ane Brnabić.
Vojno-pollicijska akcija Oluja trajala je od 4. do 7. avgusta 1995. godine tokom koje su hrvatske snage od srpskog stanovništva očistile teritoriju Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije, odnosno tadašnje Republike Srpske Krajine.
Nešto manje od 2.000 Srba je u toj akciji ubijeno ili nestalo, dok je između najmanje 200.000 i najviše 250.000 njih utočište našlo Srbiji i Republici Srpskoj.
Obilježvanje ove godišnjice u Hrvatskoj planirano je u Kninu u skladu sa epidemiološkom situacijom zbog pandemije korona virusa, sa znatno manjej ljudi i uz cijeli državni vrh sa svim potpredsjednicima i ministrima u hrvatskoj vladi.
Samo obilježavanje u Kninu, koji je već spreman za doček najviših zvaničnika i građana, palo je ove godine u sjenku polemike, u Hrvatskoj i Srbiji, zbog odluke da u Knin ide potpredsednik hrvatske vlade iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Boris Milošević.
Ovo neće biti prvi put da jedan predstavnik Srba prisustvuje obilježavanju Oluje, rekao je ranije danas predsjednik SDS S-a Milorad Pupovac, koji je pojasnio da je prvi put prisustvo predstavnika Srba u Hrvatskoj na obilježavanju Oluje dogovarano s, kako je kazao, jasnim ciljevima da se napravi veliki iskorak od rasterećenja hrvatskog društva od ratne prošlosti i ratnog nasleđa.
Pritom Pupovac nije precizirao sa kim je dogovoreno da Milošević prisustvuje obilježavanju godišnjice Oluje.
Hrvatski zvaničnici, pojedinci i udruženja pozdravljaju odluku o odlasku Miloševića u Knin sa jasnom porukom da će, kako tumače, "njegovo prisustvo značiti priznanje Srba da akcija Oluja nije bila etničko čišćenje".
Inače, svojevremeno u Hagu su najpoznatiji hrvatski general Ante Gotovina i njegov kolega Mladen Markač bili prvostepeno osuđeni na višegodišnjice zatvorske kazne za ratni zločin nad Srbima, da bi u drugostepenom postupku presuda za obojicu bila preinačena u oslobađajuću.
Po povratku iz Haga u Hrvatsku, i Gotovina I Markač su dočekani kao heroji.
Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović je za vojno-policijsku akciju Oluja govorila da je ona bila "čista kao suza", a premijer Andrej Plenković je tokom svakog boravka u Kninu poručivao da je to bila "legitimna vojna akcija koja je za cilj imala oslobađanje od velikosrpskog agresora".
Ove godine u Kninu na obilježavanju Oluje će prvi put nakon nekoliko godina biti prisutan i Zoran Milanović, sada kao predsjednik Hrvatske.
Tokom njegovog premijerskog mandata, naime, Milanović je dva puta bio u Kninu i oba puta su njegovo obraćanje izviždali pripadnici HDZ-a, HOS-a, odnosno branitelja.
Dio HOS-ovaca je za godisnjicu Oluje pripremio i posebne crne majice sa raznim amblemima i obaveznim grbom u okviru kojeg je i ustaški poklič "za dom spremni".
Milanović je ranije ove godine demonstrativno napustio obilježvanje godišnjice vojno-policijske akcije Bljesak 1995. u Okučanima zbog pojavljivanja HOS-ovaca u majicama sa tim istim ustaškim pokličom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.