SKOPLJE - Makedonski političari s velikom zabrinutošću prate razvoj događaja u pregovorima s Grčkom u vezi s imenom svoje države, koji dobijaju dramatične razmjere.
Skopski mediji upozoravaju da su Atina i Skoplje, kao nikada do sada, zacementirali svoje pozicije, zbog čega se u nedostatku zvaničnih informacija navode različiti scenariji i predviđanja, prema kojima je eventualni pomak sa mrtve tačke moguć tek kroz nekoliko godina.
Makedonska vlada juče je održala konsultacije s makedonskim pregovaračem u sporu sa Grčkom - Zoranom Jolevskim, čime postaje jasno da je propao susret posrednika UN-a u sporu Metjua Nimica s pregovaračima. Predviđeno je da sastanak bude održan između 16. i 20. novembra. Atina je, prema izvorima iz makedonske vlade, ponudila red poteza za zatvaranje pitanja u vezi s imenom.
Prema grčkom scenariju, Nimic bi u decembru objavio da su obje strane saglasne da novo ime u sveukupnoj upotrebi bude Republika Sjeverna Makedonija ili Republika Gornja Makedonija, da Grčka na Savjetu Evrope, 7. decembra, neće blokirati odluku o startu početka datuma za pregovore za punopravno članstvo Skoplja u EU. Predviđa se da dogovor o svim pitanjima postigne u januaru i februaru naredne godine i da sve to bude potvrđeno rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN. Prema istim izvorima, Makedonija bi mogla da otpočne s pristupnim pregovorima nakon što se dogovori o svim elementima koje vlasti u Skoplju prethodno moraju da implementiraju, bez obzira na to da li referendumom ili promjenom Ustava.
Grčka zahtijeva da postoji odluka o geografskoj odrednici koja stoji ispred riječi Makedonija - Republika Sjeverna Makedonija i to bi bilo ime "erga omnes", odnosno ime za sveukupnu upotrebu. Prema izvorima iz Vlade, Grčka traži da se ustavno ime koristi samo u neformalnoj komunikaciji između građana, a da se u svim zvaničnim prilikama, u Makedoniji i u inostranstvu koristi nove ime. Svi dokumenti - memorandumi, pisma, sporazumi, lične karte i slično treba da sadrže novo ime.
Makedonija bi trebalo da se usaglasi sa svih 126 zemlja koje su priznale ustavno ime - da sada prihvate novo. Atina insistira i da se grčki toponimi ne mogu mijenjati slovenskim riječima, na primjer Tesaloniki, a nikako Solun. Za Atinu je neprihvatljiva i sadašnja upotreba imena "Makedonija" u komercijalne ciljeve i traže da se međunarodni kod "MK" - promijeni.
Makedonija se, pak, zalaže za dvojnu formulu, odnosno ustavno ime za međunarodnu upotrebu, a drugo ime u bilateralnoj komunikaciji s Grčkom.
Skopski dnevnik "Večer" tvrdi da će pregovori između Skoplja i Atine biti zamrznuti do odluke Međunarodonog suda UN u Hagu.
"Tokom posljednjih 14 godina nijedan grčki prijedlog nije bio toliko ponižavajući kao ovaj. Nije riječ o pregovorima, niti o ultimatumu, već o dobrovoljnom odricanju od makedonskog jezika i nacije. Makedonija nema drugog izbora i treba da sačeka odluku suda u Hagu", piše "Večer".
Svjetski makedonski kongres (SMK) zaprijetio je da će organizovati niz protesta protiv ideje o promjeni imena Makedonija.
Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) zatražio je od premijera Nikole Gruevskog da preuzme ulogu ličnosti koja će pregovarati o imenu s Grčkom, budući da je sve izvjesnije da 7. decembra Makedonija neće dobiti datum za početak pregovora s EU. I poslanik i počasnik predsjednik Liberalne partije Stojan Andov upozorio je da će zbog nejasnih stavova makedonskog državnog rukovodstva Makedonija u decembru "doživjeti još jedan Bukurešt". Grčka je, naime, na samitu NATO-a u Bukureštu, aprila prošle godine, zbog neriješenog problema u vezi s imenom uložila veto na prijem Skoplja u Alijansu.
Za razliku od domaćih političara, stranci su fleksibilniji. Britanski ambasador u Skoplju Endri Ki rekao je da vjeruje da sada postoji mogućnost nove dinamike po pitanju imena. "Nadam se da će se takva pozitivna i nova dinamika odraziti u pregovorima uz posredovanje Nimica i da će to omogućiti brži napredak", naglasio je Ki. Prema njegovim riječima, "atmosfera je pozitivna i dvije strane su bliže rješenju".