BEOGRAD - Predsjednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković izjavio je da je današnje svjedočenje bivšeg načelnika Državne bezbjednosti Radomira Markovića na suđenju optuženima za atentat na Draškovića bilo u cilju opstrukcije pravde.
"Današnje svedočenje Markovića na suđenju optuženim za pripremu atentata u Budvi 15. juna 2000. godine u službi je opstrukcije pravde i uverenja čelnih ljudi Miloševićevih službi bezbednosti, koji su organizovali i činili likvidacije političkih protivnika, da se bliži vreme njihovog povratka na vlast i osvete koju spremaju", naveo je Drašković.
"Ovo suđenje, kao i suđenja koja nisu ni započeta, sramota su srpskog pravosuđa i današnje Srbije, pa smo prinuđeni da se za pravdu obratimo Evropi, jer je u Srbiji nema. Takvo je danas stanje u Srbiji da se može očekivati da će početi da hapse žrtve", istakao je Drašković.
Atentat u Budvi bio je prije 11 godina, prije 11 godina ubili su i sudiju Nebojšu Simeunovića, prije 12 godina Slavka Ćuruviju, a prije 17 godina Dadu Vujasinović, ali nema presuda, nema čak ni optužnica, dodao je predsjednik SPO.
Marković je ranije danas izjavio da je 2000. godine obustavio akciju praćenja Draškovića u Budvi zbog pretpostavke da ga prati i crnogorska služba.
"Obustavljali smo akcije čim je postojala i najmanja mogućnost da služba bude otkrivena i kompromitovana, a pretpostavljali smo da je crnogorska služba uradila ono što smo mi nameravali, da postavimo prislušne uređaje u Draškovićev stan", svjedočio je Marković na suđenju trojici bivših čelnika DB-a, optuženim za pomaganje u pokušaju ubistva Draškovića u Budvi, 15. juna 2000. godine.
Marković je video konferencijskom vezom svjedočio iz zatvora u Požarevcu, gdje izdržava kaznu od 40 godina zatvora, na koju je pravosnažno osuđen zbog ubistva četvorice funkcionera SPO i pokušaja ubistva Draškovića na Ibarskoj magistrali, 3. oktobra 1999. godine.
Za pomaganje u ubistvu Draškovića u Budvi optuženi su bivši šef Beogradskog centra DB-a Milan Radonjić i bivši načelnici u Centru zaduženom za unutrašnji i spoljni ekstremizam, Stevan Basta i Ratko Romić.