BEOGRAD - Predsjednik skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM) Milovan Drecun izjavio je danas da će se nakon večerašnjeg obraćanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića javnosti saznati da li je bilo korekcija francusko-njemačkog prijedloga za KiM u odnosu na prvobitni prijedlog koji je i on imao prilike da vidi.
"Zanima me da li su napravljene korekcije i da li su one suštinske", rekao je Drecun za TVN1 i dodao da je taj predlog samo koncept o kome bi Srbija trebalo da diskutuje, ali da nije ultimatum i da je o njemu moguće postići konsenzus u javnosti.
Drecun je naveo i koje tačke sporazuma su sporne za Srbiju pa je rekao da je u prvobitnom prijedlogu sporno to što se kaže da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u svim međunarodnim organizacijama, a ne kaže se kojim i istakao da to onda znači da se odnosi i na Ujedinjene nacije.
Kao sporno je naveo i to što se u prijedlogu kaže da bi ugovorne strane trebalo da poštuju teritorijalni integritet i suverenitet, pravo naroda na samooprdjeljenje, da obje strane priznaju pasoše.
"Tu se zapravo od Beograda traži da ne prizna de jure lažnu državu Kosovo, ali da je tretira kao međunarodni subjekt, odnosno da se prema njima odnosimo kao prema državi", rekao je Drecun uz ocjenu da su ove dvije stvari najspornije, prenosi Tanjug.
Istakao je i da u tački 7 prijedloga nema spominjanja Zajednice srpskih opština (ZSO), već se govori o određenoj samoupravi za Srbe koja je, prema njegovoj ocjeni dosta nemušto definisana.
Naglasio je da je srpska strana rekla da "možemo da nastavimo dijalog i da se Srbi vrate u institucije tek kada se formira ZSO i dodao da je i američka strana ta koja inistira na ZSO", ali da Kurti izbjegava i da spomene tu obavezu Prištine.
Drecun je naveo i da je poslije izjava američkih zvaničnika Dereka Šolea i Gabrijela Eskobara jasnije da bi njemačko-francuski prijedlog trebalo da bude osnovni sporazum i da će se poslije njega nastaviti razgovori, uključujući i druga pitanja i da bi se poslije nekoliko sporazuma došlo do konačne verzije.
Ocijenio je da je "ovo samo koncept“ zbog koga se u javnosti pojavila velika napetost i otvorile mnoge dileme.
Upitan da li bi Srbija trebalo da potpiše sporazum o njemačko-francuskom prijedlogu, Drecun je odgovorio da mi treba o njemu da razgovaramo.
Dodao je da je sada svijet podijeljen i da mi biramo pol moći na kome ćemo se nalaziti te da je taj pol za nas evroatlantski plan moći.
"Naše mjesto je u evroatlantskom partnerstvu. Dogovor sa Zapadom može da počiva na kemenu temeljcu, dogovoru oko Kosova", rekao je Drecun.
Naglasio je da time ne misli da bi trebalo da prestanemo da se oslanjamo na Rusiju i da su nam i Rusija i Kina potrebne zbog Savjeta bezbjednosti, pošto nećemo da omogućimo Kosovu članstvo u EU.
Ukazao je i da je javnost osjetljiva na ono što se dešava na Kosovu, da je lako izazvati nerede i proteste zbog toga, te da bi unutrašnja destabilizacija Srbije destabilizovala čitav region što nije interes Zapada i da se zato nudi nešto što je nacrt a mi bi trebalo da prihvatimo da se diskutuje o njemu postavljajući svoje crvene linije.