Dušan Janjić, naučni savjetnik Centra za sociološka istraživanja Instituta društvenih nauka, smatra da Srbija rezoluciju o Srebrenici usvaja pod pritiskom presude Međunarodnog suda pravde u Hagu i da je sa tog aspekta s njom zakasnjela.
Janjić takođe smatra da je loše to što je rezolucija dobila dnevnopolitički karakter i postala predmet prepucavanja, te da će zbog toga sigurno prouzrokovati određene političke potrese u Beogradu, Sarajevu i Banjaluci, te da se njenim usvajanjem ne mogu značajno popraviti odnosi na relaciji između Sarajeva i Beograda.
NN: Zašto je Srbija baš u ovom trenutku odlučila da donese rezoluciju kojom se osuđuju zločini počinjeni u Srebrenici?
JANJIĆ: Prije svega mislim da je cela rasprava zakasnela i zato dobija dimenzije koje ne bi smela da dobija, a to su dnevnopolitičke dimenzije, odnosno prepucavanja. Kada kažem zakasnela, tu imate jednu lekciju, kada propustite da neke stvari uradite odmah, a Srbija je to trebalo da uradi prilikom smene vlasti 2000. i 2001. godine, onda vam dođe račun. Prvi račun je presuda Međunarodnog suda pravde povodom tužbe BiH koja je naložila Srbiji jasno distanciranje od zločina u Srebrenici i time zapravo naložila pitanje donošenja deklaracije. Druga obaveza je hapšenje Mladića, koja nije izvršena, a moguća je sankcija zbog neizvršavanja odluke Međunarodnog suda pravde. Mislim da je vlast iskalkulisala da je bolje sada da se usvoji rezolucija pa da vide šta će dalje.
NN: Da li će Srbija donijeti jednu ili dvije rezolucije o dešavanjima u BiH tokom proteklog rata?
JANJIĆ: To je sad ona ružna strana srpske političke scene koja je omogućena ovim što sam rekao i što DOS nije uradio. Boris Tadić nema prostora za jednu rezoluciju i on mora da ide na dve rezolucije jer Međunarodnom sudu pravde on mora da pokaže posebnu rezoluciju o Srebrenici. Sad se za Srbiju veoma važna krizna situacija koristi da se udaraju šamari Vladi i ja to zovem strančarenje po svaku cenu.
Ja lično volim jasan odnos i doneo bih jednu deklaraciju, ali je ovde jasno da Boris Tadić nema izbora i mora doneti dve deklaracije.
NN: Dosadašnja izvinjenja koja su stizala iz Srbije nisu prihvatana u Federaciji BiH. Da li mislite da će s rezolucijom biti drugačije?
JANJIĆ: Ovo je sad nalog Suda i za očekivati je da će Bošnjaci i Federacija BiH koristiti to, kao i povodom odluke Suda da nije dovoljno jaka kazna, za novu kampanju koja će se preneti na najbolnije pitanje, a to je Republika Srpska. Druga stvar je da će jedna takva rezolucija sigurno pogoditi porodice stradalih Srba koji su stradali u zločinu sa druge strane. Stvar je odgovornosti politike da se samo umanjuje šteta sa dve rezolucije, ali će, nažalost, nje biti, a trpeće je najviše Beograd, odnosno Boris Tadić. Sigurno će se to odraziti na pad njegovog rejtinga. Dobićemo i obnovu retorike u vezi s ratom i ostaje da se to pitanje proba zameniti nekim drugim temama.
NN: Koliko je izvjesno da će to pitanje brzo biti zamijenjeno nekim drugim?
JANJIĆ: Što se tiče RS, ona ima preokupaciju u vezi s referendumom i odnosom s Federacijom BiH i međunarodnom zajednicom i mislim da će se to najlakše svesti u nužne političke okvire, ali da će problem biti mnogo veći u Beogradu, a posebno među Bošnjacima.
NN: Da li donošenje rezolucije može uticati na popravljanje odnosa na relaciji Beograd - Sarajevo?
JANJIĆ: Pretpostavljam da bi, kada rezolucija bude usvojena, Turska i Amerika radile na tome da se Bošnjaci malo privole na popuštanje. Međutim, imate jedan psihološki problem. Većina bošnjačkih lidera i onih koji prave javno mnjenje u FBiH i dalje žive u onom uverenju koje je pravljeno i od strane međunarodne zajednice i podsticano iz Sarajeva da su Bošnjaci jedine ili najveće žrtve i da nikada nije dovoljno izvinjenja. Na tome se prave politički kapitali i pokušava da se izbegne odgovornost za zločine. Tu postoje vrlo konkretni interesi da bi se uvek govorilo da nije dovoljno, ali postoje i emocije kod onih kojima su ginuli članovi porodica. Mislim da će taj problem biti teško rešiv čak i za Vašington i Ankaru. Da će biti povučen neki potez koji govori o normalizaciji odnosa, moguće je, ali ja se ne bih na to kladio jer problem diplomatskih odnosa je mnogo komplikovaniji nego pitanje ratnog zločina.
NN: Da li bi Beograd mogao tražiti neku sličnu rezoluciju od Sarajeva ili Zagreba za zločine počinjene nad Srbima?
JANJIĆ: Može, ali nema efekta jer, isto kao i kod Srbije, nema efekta donositi rezolucije pod pritiskom.