BEOGRAD - Parastosom postradalim u blizini mjesta Drinovci kod Drniša u Dalmaciji, sutra će u Crkvi svetog Marka u Beogradu biti obilježeno 20 godina od tog zločina u kojem je ubijeno 40 Srba.
Miljevački plato je slabo naseljeno područje između Knina i Drniša, koje je u vrijeme oružanih sukoba bivše Republike Srpske Krajine i Hrvatske bilo jedna od nekoliko "ružičastih zona'' pod kontrolom međunarodnih snaga UNPROFOR-a.
U zločinu je ubijeno najmanje 40 Srba, pripadnika Teritorijalne odbrane bivše RSK, među njima je 23 potpuno izmasakrirano.
Svi su se prethodno predali Hrvatskoj vojsci.
Tijela 28 ubijenih sahranjena su tek dva mjeseca kasnije u pojedinačne grobnice, dok je 12 sahranjeno u zajedničku grobnicu na groblju u Kninu. Tih 12 tijela ni 20 godina kasnije, nije identifikovano, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas" iz Beograda.
Nakon torture u zatvorima "Kuline" u Šibeniku, "Lora" u Splitu i "Kerestinac" u Zagrebu, 17 preživjelih zarobljenika je razmenjeno u Nemetinu blizu Osijeka, Republika Hrvatska, 14. avgusta 1992. godine.
Prema izvorima Hrvatskog helsinškog odbora, u akciji je bilo i više od 40 žrtava, jer je stradao ''i određeni broj civila, kojih je zajedno s vojnicima bilo najmanje 50".
Po podacima pojedinih nevladinih i organizacija civilnog sektora u Hrvatskoj, objavljenim još prije desetak godina, kod Drinovaca je "ubijeno 29 zarobljenih 'neprijateljskih vojnika' ".
"Dio njih zapaljen je i bačen u Bačića jamu na Miljevcima, a neke epizode njihovih posljednjih zarobljeničkih dana zabilježio je i službeni snimatelj 113. brigade", navele su te organizacije, ocjenjujući još tada da za taj ratni zločin niko nije bio procesuiran. Na podatak o nekažnjavanju tog zločinana godinama upozorava i DIC "Veritas".
Savjet bezbjednosti UN je 30. juna 1992. godine donio Rezoluciju 762 prema kojoj su hrvatske snage trebalo da se povuku s Miljevaca "na položaje od prije 21. juna", što se nije desilo. Istom tom rezolucijom se "od jedinica JNA zaostalih u Hrvatskoj, kao i srpskih teritorijalaca i paravojnih formacija" tražilo da se "pridržavaju mirovnog plana".
"Miljevački plato" je bila prva oružana akcija hrvatske vojske i policije nakon što je februara 1992. godine Rezolucijom 743 Savjeta bezbjednosti UN područje bivše RSK stavljeno pod zaštitu UN, odnosno snaga pripadnika UNPROFOR-a.
Tom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN je bilo određeno uspostavljanje uslova potrebnih za sprovođenje pregovora kojim bi se riješila kriza u bivšoj Jugoslaviji, kao i da se tri "zaštićene zone" u Hrvatskoj, demilitarizuju.
Nešto kasnije odgovornosti UNPROFOR-a su bile proširene i na sve "ružičaste zone" i kontrolu sporazuma o prekidu ratnih dejstava, satim tim i na područje Miljevačkog platoa.
Poslije Miljevaca uslijedile su akcije hrvatske vojske i policije ''Maslenica'' na Ravne Kotare 22. januara 1993. i "Medački džep" u jesen 1993. godine.
U proljeće i ljeto 1995, u hrvatskim vojno-policijskim akcijama, "Bljesak" i "Oluja" protjerani su Srbi iz zapadne Slavonije i iz južnog djela bivše RSK.