ZAGREB - Josipu Krmpotiću i Veliboru Šolaji, koji su s još trojicom bivših pripadnika jednice "Vukovi" Hrvatske vojske uhapšeni zbog ratnih zločina nad srpskim civilima i zarobljenicima u Medačkom džepu 1993. godine, županijski sud u Zagrebu danas je odredio jednomjesečni istražni pritvor.
Preostala trojica, koji su uhapšeni juče kada i Krmpotić i Šolaja, pušteni su kućama.
Šolajin advokat Nenad Škare izjavio je novinarima da je županijski sud prihvatio zahtjev županijskoga tužilaštva za određivanje jednomjesečnog istražnog zatvora Krmpotiću i Šolaji zbog opasnosti od uticaja na svjedoke, a odbio je taj zahtjev na osnovu teških okolnosti u kojima je djelo počinjeno.
Krmpotićev advokat Velimir Došen rekao je da je bio protiv oba predložena razloga pritvora "zato što za to nema razloga jer je djelo počinjeno prije 19 godina, pa je u tom vremenu i mogao uticati na svjedoke i kontaktirati s njima".
"Pred haškim istražiocima dali smo na iste okolnosti i iscrpnu odbranu i prije sedam godina, a za taj postupak su već procesuirani određeni ljudi i on je završen", rekao je Došen.
Dodaje da se Krmpotić tereti za dva krivična djela ratnog zločina, a zbog tajnosti postupka nije mogao reći o čemu je riječ, osim da je Krmpotić negirao tvrdnje protiv njega.
Državno tužilaštvo saopštilo je da postoji osnovana sumnja da je prvoosumnjičeni Krmpotić, kome - kao ni Šolaji - nije navelo ime, počinio krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, a da su obojica počinila krivična djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Nakon današnjeg ispitivanja petorice uhapšenih, tužilaštvo je, po neslužbenim informacijama, na slobodu pustilo Ivana Jurkovića, Milana Tomljanovića i Božidara Petija.
Na području Medačkog džepa, odnosno više sela kod Gospića, od 9. do 17. septembra 1993. u borbama i likvidacijama je ubijeno stotinak Srba. Većina su bili vojnici, ali je na brutalan način pobijeno i preko 30 civila, čija sva imena nisu ušla u optužnicu, kao i šest ratnih zarobljenika.
U selima je uništeno i nekoliko stotina kuća i drugih objekata, tako da u njima od predratnih 600 sada živi manje od 10 ljudi.
Za zločine po komandnoj odgovornosti na šest godina je osuđen komandant Deveta gardijske brigade general Mirko Norac, kome je kazna objedinjena sa kaznom od 12 godina zatvora zbog zločina nad srpskim mcivilima u Gospiću 1991. i određena jedinstvena kazna od 15 godina. Nakon što je Norac odslužio dvije trećine te kazne, uz sve privilegije, on je u novembru 2011. pušten na slobodu.
Rahim Ademi je oslobođen jer je imao sužena ovlašćenja zbog paralelne linije komandovanja, koju je u ime tadašnjeg načelnika Glavnog štaba Janka Bobetka, koga je Hag takođe optužio za zločin, vodio admiral Davorin Domazet Lošo.
Osumnjičeni Krmpotić i Šolaja bili su svjedoci na suđenju gospićkoj grupi, odnosno Norcu, Tihomiru Oreškoviću i Stjepanu Grandiću za masovne likvidacije Srba po Gospiću i obližnjem Perušiću 1991. i 1992. godine.
Krmpotića su 2003. ispitivali i haški istražioci.
Suđenje za Medački džep Haški sud prepustio je hrvatskom sudstvu.