BRISEL - Srbija je ostvarila "vidljiv i održiv" napredaku odnosima sa Prištinom, ojačala je reforme i u dovoljnoj mjeri je ispunila političke uslove i očekuje da prva međuvladina konferencija počela najkasnije u januaru 2014, u skladu sa junskim zaključcima Saveta, navodi se u Izvještaju Evropske komisije o napretku.
"Ovo je bila istorijska godina na putu Srbije ka EU", kaže se u sažetku izvještaja EK koji je komesar za proširenje Štefan File danas zavanično predstavio poslanicima na sjednici Spoljnopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta.
U izveštaju, čiji je nacrt Tanjug objavio dva dana prije zvanične prezentacije, konstatuje se da je kao rezultat napretka u nizu oblasti "Srbija započela novu fazu u odnosima sa Unijom".
U dokumentu piše da je u odnosima sa Kosovom ostvaren "vidljiv i održiv napredak", te da primjena Briselskog sporazuma već daje "brojne nepovratne efekte na terenu", a posebno se ističe da je važno da Srbija nastavi da ohrabruje što veću izlaznost na lokalnim izborima na Kosovu, koji su zakazani za 3. novembar.
Istovremeno, kaže se da je veoma značajno što su se obje strane dogovorile da ne ometaju jedna drugu na putu evropskih integracija.
"Izvještaj je načelno pozitivan", ne samo zbog Kosova, već i zbog onoga što je u proteklih godinu dana učinjeno na polju unutrašnjih reformi, rekao je Tanjugu jedan funkcioner EK dan uoči predstavljanja izvještaja.
U skladu sa ostvarenim napretkom, Komisija smatra da je Srbija u dovoljnoj meri ispunila političke uslove i očekuje da Evropski savjet što prije završi izradu pregovaračke platforme i da je usvoji, kako bi prva međuvladina konferencija počela najkasnije u januaru 2014, u skladu sa junskim zaključcima Savjeta.
"U ovoj novoj, zahtjevnoj fazi odnosa sa EU, Srbija će morati da intenzivira napore da u potpunosti ispuni kriterijume za članstvo", kaže se u izvještaju, uz napomenu da je od ključne važnosti da svi građani budu upoznati sa koristima i prilikama koje im se otvaraju tokom cijelog procesa pridruživanja.
Kao glavne izazove koji se pred Srbiju postavljaju u neposrednoj budućnosti Komisija uočava vladavinu prava (a naročito reformu pravosuđa), borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, nezavisnost ključnih institucija, slobodu medija, suzbijanje diskriminacije i zaštitu manjina.
U izveštaju se kaže da su usvojene sveobuhvatni strateški dokumenti u oblasti pravosuđa i suzbijanja korupcije i organizovanog kriminala, kao i da vlasti imaju proaktivni pristup istragama o korupciji, koje sada obuhvataju i slučajeve na visokom nivo.
"Zahvaljujući regionalnoj saradnji pokrenute su istrage o organizovanom kriminalu, mada su pravosnažne presude još rijetke", uočila je EK.
Takođe se konstatuje da Srbija u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim Tribunalom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.
Kada je riječ o zaštiti manjina, EK smatra da zakonski okvir za to postoji, ali da se još ne primjenjuje u potpunosti na cijeloj teritoriji Srbije.
Sem toga, vlasti su zabranom Parade ponosa u Beogradu ispoljile nedostatak političke podrške zaštiti prava LGBT populacije,te su tako propustile priliku da pokažu da se u Srbiji poštuju temeljna ljudska prava, konstatuje Komisija.
Srbija će ubuduće morati da posveti znatno više pažnje nezavisnosti institucija, pogotovo pravosudnih.
"Postojeći ustavni i zakonski okviri još ostavljaju prostora za neprihvatljive političke uticaje, naročito kad je riječ o ulozi Skupštine u imenovanju i razrješenju nosilaca pravosudnih funkcija", upozorava se u izvještaju EK.
"Dalje reforme iziskuju sveoubuhvatnu analizu troškova, efikasnosti i dostupnosti u pravosuđu", piše u izvještaju, u kome se takođe kaže da se očekuju konkretni rezultati u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala i da je neophodno ustanoviti zakonski okvir za zaštitu "zvizdača".
Evropska komisija traži da se posveti već pažnja slobodi medija.
"Srbija sada treba da počne sa primjenom Medijske strategije, počevši od usvajanja zakona o javnom informisanju i medijima, javnim servisima i elektronskim komunikacijama", stoji u zaključcima Komisije.
"Ključni problemi su drzavno finansiranje i kontrola nad medijima, kao i finansijska održivost javnih servisa", navodi se u izveštaju, i dodaje da je novinare, borce za ljudska prava i druge ranjive grupe, uključujući LGBT populaciju, neophodno zaštititi od napada "radikalnih grupa".
Kada je riječ o ekonomiji, konstatuje se da je Srbija ostvarila "izvjestan napredak" u stvaranju funkcionalne tržisne privrede, ali da je neophodno učiniti značajne napore kako bi se na srednji rok sačuvala konkurentnost sa tržinim silama unutar EU.
Komisija je uočila da se Srbija u 2012. suočila sa recesijom i da se privreda suzila za 1,7 odsto, te da je u prvoj polovini ove godine rast izvoza donekle ublažio posljedice opadanja domaće potražnje i doveo do "blagog i neravnomernog oporavka".
Izvjestan napredak je uočen i na polju fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi državnih preduzeća, ali Komisija konstatuje da se skromni rast i prvi znaci oporavka nisu prelili na tržiste rada, pa su budžetski deficit i stopa nezaposlenost još izuzetno visoki.
"Državno učesće u privredi je značajno, a državna preduzeća nastavljaju da gomilaju dugove", kaže se u izvještaju.
"Srbija treba da nastavi da poboljšava poslovno okruženje i uloži značajan napor da kreira konkurentnan privatni sektor. Pravna nesigurnost i korupcija blokiraju tržisne mehanizme, a jedan od važnih problema je neformalni sektor", tvrdi Komisija.
Od Srbije se dalje zahtjeva da ubuduće udvostruči napore kako bi uskladila svoje zakone sa evropskim standardima u nizu oblasti, od revizorskih službi javnih nabavki, poljoprivrede i ekologije.
Na samom kraju ovog dokumenta u nacrtu je stajala kritika na račun odbijanja Beograda da dozvoli nastavak uvoza cigareta iz Hrvatske po povoljnim tarifama nakon učlanjenja Hrvatske u EU, pa je Komisija pozvala Srbiju da "hitno revidira svoj stav kako bi se izvršilo prilagođavanje zasnovano na tradicionalnom protoku dobara".
Nakon što je Beograd juče popodne iznenada odobrio uvoz cigareta iz Hrvatske po dosadašnjim kvotama, ova formulacija je uklonjena iz konačne verzije izvještaja, u kojoj sada stoji da je dogovor o ovom pitanju postignut.