ZAGREB - Republika Hrvatska će u ponoć postati 28. članica Evropske unije, tačno deset godina od predaje zahtjeva za članstvo.
Zapadni susjedi Bosne i Hercegovine tako će, nakon Slovenije, postati druga država bivše Jugoslavije u velikoj porodici evropskih zemalja.
Ogroman je interes medija vladao za ovaj historijski događaj u Hrvatskoj, čemu svjedoči i prisustvo čak 706 akreditiranih predstavnika medija iz cijelog svijeta.
Iako je danas u Zagrebu vladao poseban režim saobraćaja, organizator je nastojao da izbjegne nepotrebne gužve koje su bile povremeno uočljive tek oko 18 sati, po dolasku većine delegacija stranih država, među kojima su i bh. zvaničnici.
U glavnom gradu Hrvatske malo ko još se bavio izostankom sa svečanosti Angele Merkel, njemačke kancelarke, čiji je odluka proteklih dana bila top tema hrvatskih medija, ali i analiza o razlozima nedolaska za veliki broj uglednih međunarodnih novinskih kuća.
Tokom dana, svega nekoliko sati pred ulazak Hrvatske u EU, na samim prilazima Trgu bana Jelačića, gdje se održavala centralna manifestacija, malo šta je upućivalo na ovaj veliki događaj. Da li zbog besprijekorne organizacije, ili pak, nekih drugih razloga, ali ulice su bile uglavnom puste. Tek pokoji svečarsko raspoloženi prolaznik ili automobil sa zastavama Hrvatske i Evropske unije odavao je utisak dolaska vrhunca ovog nesumnjivo velikog događaja i prekretnice u historiji hrvatske države.
Da je i u Hrvatskoj prisutan euroskepticizam u vremenu kada i sama EU prolazi teško razdoblje, mogli smo se uvjeriti anketirajući neke Zagrepčane, ali i zapazivši veliki broj zvaničnih plakata svečanosti na kojima su slova EU bila prekrižena.
Ipak, više je onih koji istinski vjeruju da će svim građanima ove zemlje članstvo u EU donijeti dugoročnu stabilnost, prosperitet i ostale benefite.
Ovakav stav dijeli i Krešimir Blajher, kojeg smo zatekli u šetnji s unukom u blizini mjesta centralne svečanosti.
"Danas su svi u problemima pa, naravno, i EU. Ima puno država koje su se ujedinile, a ujedinile su se i sa svojim problemima. Ipak, EU je jedna garancija od 500 miliona ljudi i ogromnim tržištem, koje pruža veliki šansu. Euroskeptici koji misle da je bolje biti izvan toga su u krivu, jer ovi koji sada imaju problema imali bi ih još više i da nisu u EU. Dakle, male države ne mogu više opstati", kaže ovaj Zagrepčanin, koji je uvjeren i da će sve države regije dostići ovaj cilj.
Euroskeptici nisu ni Kata Damjanović i Nina Fabris-Telenta, Korčulanke sa privremenom adresom u Zagrebu. One naglašavaju da su već sada u Hrvatskoj uočljive mnoge pozitivne promjene.
"Definitivno je posljedica toga ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, a šta će biti u budužnosti to niko ne može predvidjeti", kažu one.
Slično mišljenje dijeli i Zagrepčanka Sabina Kucelj, koju smo zatekli u šetnji s bebom.
"Problema će prvih nekoliko godina biti sigurno, jer je naša vlada dosta korumpirana. A sada Evropa ima i traži svoja pravila igre, tako da mislim prvih pet godina niti će porasti zaposlenost, niti će biti nešto bolje. U tom periodu najviše olakšica osjetiće Hrvati koji žive van Hrvatske. Međutim, ovoj našoj djeci, a mislim i na svoju malu bebu, sigurno će biti bolje za deset, petnaest godina", smatra ova Zagrepčanka.
Zvanični dio programa počinje nešto nakon 20 sati, a organizator se potrudio da Evropi i svijetu predstavi dio hrvatske kulture, tradicije i nasljeđa. Tokom glavnog dijela ceremonije govoriće Zoran Milanović, premijer Hrvatske, Žoze Manuel Barozo, predsjednk Evropske komisije, Dalia Gribauskajite, predsjednica Litve, Herman van Rompej, predsjednik Evropskog vijeća, te Martin Šulc, predsjednik Evropskog parlamenta, i na kraju Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske.
Slavlje od 810.000 evra
Tačno u ponoć hiljade ljudi će na zagrebačkom glavnom trgu dočekati ulazak Hrvatske u EU, a slavlje će koštati hrvatske poreske obveznike oko 810.000 evra.
Na proslavu pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji stiže 15 predsjednika država, 13 predsjednika vlada, tri predsjednika parlamenata te brojni ministri i drugi gosti - ukupno oko 170 visokih gostiju. (Srna)
Hronologija pregovora
Hrvatska je s EU ispregovarala ukupno 35 poglavlja evropske stečevine te apsolvirala 400 mjerila za otvaranje i zatvaranje svakog poglavlja.
Zahtjev za članstvo Hrvatska je predala 2003. godine, a na 4.560 pitanja iz upitnika odgovorila je u roku od tri mjeseca. Status kandidata Hrvatska je dobila 2004. godine, pregovore o pristupanju počela u oktobru 2005. godine. Prije dvije godine Hrvatska je završila pregovore, a ugovor o pristupanju potpisala u decembru 2011. godine.
U pregovorima je učestvovalo 1.500 stručnjaka, a prevedeno je čak 160.000 stranica pravne stečevine.
